Svakog 3. kolovoza Crkva se spominje blaženog Augustina Kažotića, dominikanskog biskupa rođenog u Trogiru u Hrvatskoj 1260. godine.
U red propovjednika (dominikanaca) stupio je prije svoje 20. godine; Studirao je najprije u Splitu, a kasnije na sveučilištu u Parizu, oko 1286. Završivši studij, otputovao je u Mađarsku, gdje je uspostavio duboko prijateljstvo s kardinalom Nicolásom Boccasinijem, koji će kasnije postati papa Benedikt XI.
Godine 1303. kardinal Boccasini postavio je Augustina za biskupa u Zagrebu. Zagreb je u to vrijeme bio područje obilježeno sukobima frakcija koje su pretendirale na prijestolje. Plemstvo je bilo podijeljeno, a biskupija je pretrpjela razaranja uzrokovana političkom i društvenom nestabilnošću.
Traktat protiv proricanja, vračanja i praznovjerja
U tom je kontekstu biskup Augustín postao veliki promicatelj kreposti i mira među građanima, ističući se svojom razboritošću i ustrajnošću. Morao je čekati gotovo 20 godina da ti sukobi nestanu.
Zatim se 1318. Augustin susreo s papom Ivanom XXII. – jednim od papa avinjonskog razdoblja – kako bi zatražio njegovu intervenciju u rješavanju sukoba između hrvatskog i ugarskog kralja Karla I. Srećom, to je upravljanje donijelo očekivane rezultate. I Hrvatska je mogla ostati na miru.
Dok je bio u Avignonu, napisao je pastoralnu raspravu osuđujući proricanje, praznovjerje i čarobnjaštvo, ali preporučujući obrazovanje ljudi o tim pitanjima, a ne jednostavno kažnjavanje.
‘Izmolila sam jednu molitvu i ozdravila sam’: Čudesno ozdravljenje po zagovoru bl. Augustina Kažotića
Branitelj kršćanske vjere u Luceri
Nekoliko godina kasnije, 1322., sam papa Ivan XXII. premjestio ga je u biskupiju Lucera, Puglia (Italija), gdje je razvio veliko djelo u korist siromašnih i potrebitih, i jačao redovnički života. Osnovao je nekoliko samostana, a neke su vodili članovi njegova reda, dominikanci.
Lucera je bio grad za koji se znalo da je bio dom tisućama muslimana Saracena deportiranih sa Sicilije. Ovi su u jednom trenutku došli protjerati kršćane, pa je papina ideja bila da se grad povrati. U godinama okupacije Saraceni su grad nazivali Luceria Saracenorum, pa ga je kršćanski otpor preimenovao u Città di Santa Maria (Grad Svete Marije).
Biskupu Agustínu Kažotiću povjerena je, dakle, zadaća obnove kršćanske prisutnosti u tom mjestu. Trebalo je godinu dana da njegovi nenasilni napori počnu uroditi plodom, što je dovelo do neprijateljstava među vođama ostataka muslimanskog stanovništva. Upravo ga je jedan Saracen pokušao ubiti, premlativši ga i ostavivši ga teško ozlijeđenog. Umro je od ovog napada 3. kolovoza 1323. godine.
Papina propovijed za ova vremena: Upozorio na praznovjerje, horoskop, vračare i zavjere, otkrio što činiti pred Trećim svjetskim ratom!
Priča se…
Priča se, primjerice, da je dok je on bio biskup u Zagrebu bila suša, ali je biskupovim zagovorom izbio izvor vode ispred katedrale koja je bila u izgradnji.
Poznato platno prikazuje blaženika kako čini čudo tijekom oluje koja se dogodila u Luceri u 18. stoljeću. Slika se temelji na priči prema kojoj se svetac pojavio među oblacima, rukama ih odmičući s mjesta, dok se nije vratio mir. Danas je priznat kao zaštitnik tog grada.
Papa Klement XI. proglasio ga je blaženim 4. travnja 1702., potvrdivši Apostolsku uputu pape Ivana XXII. napisanu 1326. godine.
Molitva Isusu prisutnom u svakoj Euharistiji
