Prema Kaznenom zakonu Bosne i Hercegovine, danom pravomoćnosti drugostupanjske presude Suda BiH u kaznenom predmetu protiv Milorada Dodika – a to je dan donošenja te presude – stupaju na snagu sve zakonom propisane pravne posljedice presude.
Stoga je, po zakonu, danom donošenja te drugostupanjske presude Miloradu Dodiku prestala funkcija predsjednika Republike Srpske, i od tog trenutka on više nije predsjednik RS, poručuje pravni stručnjak Milan Blagojević.
Presuda otpremljena 1. kolovoza
„Ta je presuda iz Suda BiH otpremljena 1. kolovoza ove godine, što znači da ju je Sud donio ranije. Dakle, prema zakonu, Dodik je prestao biti predsjednik Republike Srpske danom donošenja te presude, što je bilo prije 1. kolovoza 2025., i u ovom trenutku on više nije predsjednik RS“, navodi Blagojević.
Iz tog razloga, ako to nije učinio prije donošenja presude, Dodik sada više nema pravo imenovati nekog od potpredsjednika RS da ga zamjenjuje, jer, kako ističe Blagojević, više ne obnaša funkciju predsjednika.
Objašnjava i da, prema Ustavu RS, samo predsjednik Republike Srpske – dakle osoba kojoj ta funkcija nije prestala – može odrediti jednog od dva potpredsjednika da ga zamjenjuje.
Ustav ne predviđa ovakvu situaciju
„Ustav RS ne sadrži nijednu odredbu za ovakvu situaciju, kakva je nastala pravomoćnom osudom Milorada Dodika i zabranom obnašanja predsjedničke funkcije, koja je izrečena presudom Suda BiH.“
Stoga, dodaje Blagojević, analogno i temeljem ustavnog običaja – takozvanog secundum constitutionem, koji je nastao nakon smrti predsjednika Milana Jelića – Narodna skupština RS mogla bi donijeti odluku o imenovanju osobe koja će vršiti funkciju predsjednika RS do održavanja prijevremenih izbora.
Ustavno ograničenje
„Međutim, bilo bi protivno Ustavu RS da Narodna skupština imenuje nekog trećeg na tu funkciju, umjesto jednog od potpredsjednika, jer Ustav jasno propisuje da predsjednika RS u svakoj situaciji njegove spriječenosti može zamjenjivati isključivo jedan od potpredsjednika“, naglašava Blagojević, dodajući da se to odnosi i na situaciju nastalu pravomoćnom presudom Suda BiH.
Sve navedeno, zaključuje on, znači da Središnje izborno povjerenstvo BiH mora odmah reagirati, što mu nalaže i Izborni zakon BiH – konkretnije, sip mora bez odgode donijeti odluku o raspisivanju prijevremenih izbora za predsjednika RS, koji se po zakonu moraju održati najkasnije u roku od 90 dana od dana raspisivanja.
Kaznena odgovornost
„Sprečavanje održavanja tih izbora predstavljat će kazneno djelo, i to najmanje dva: jedno je kazneno djelo sprečavanja održavanja izbora, propisano člankom 215. Kaznenog zakonika RS, a drugo je neizvršavanje odluke Suda BiH, propisano člankom 239. Kaznenog zakona BiH.“
Blagojević upozorava i na dodatnu mogućnost: „Ne treba isključiti ni to da bi u tom slučaju moglo biti počinjeno i kazneno djelo napada na ustavni poredak BiH, sukladno članku 156. Kaznenog zakona BiH.“
