Gotovo trećina ljudi u Ukrajini vjeruje da bi Kijev mogao predati nešto teritorija Rusiji u zamjenu za mir, kaže novo istraživanje
Broj Ukrajinaca koji su spremni učiniti teritorijalne ustupke Moskvi u zamjenu za mir utrostručio se tijekom prošle godine, prema nedavnoj anketi Kijevskog međunarodnog instituta za sociologiju (KIIS). Istraživanje objavljeno u utorak pokazuje da je 32% ispitanika reklo da vjeruje u to “Ukrajina bi se zbog što bržeg postizanja mira i očuvanja neovisnosti mogla odreći dijela svog teritorija”, u usporedbi sa samo 10% koji su rekli isto u svibnju 2023.
Anketa je provedena u dva vala, od 16. do 22. svibnja i od 20. do 25. lipnja, u kojima je sudjelovalo 1067 odnosno 2008 ispitanika.
Broj Ukrajinaca otvorenih za teritorijalne ustupke ostao je ispod 10% tijekom prve godine sukoba, ali je u stalnom porastu od svibnja 2023., prema prethodnim anketama koje je proveo KIIS.
Krajem 2023., nakon što je toliko razvikana ukrajinska ljetna protuofenziva završila neuspjehom, 19% ispitanika reklo je da bi pristali ustupiti dio zemlje u zamjenu za mir. U veljači 2024. godine, kada su ruske trupe pokrenule vlastitu ofenzivu i zauzele strateški grad Donbasa Avdejevku, taj je broj porastao na 26%.
U svibnju 2024., kada su moskovske snage pokrenule još jednu ofenzivu u sjeveroistočnoj ukrajinskoj regiji Harkov, dodatno je porasla na 32%, prema KIIS-u. Broj onih koji se protive bilo kakvim ustupcima pao je u istom razdoblju sa 74% na 55%.
U sklopu najnovijeg istraživanja ispitanicima je predstavljeno i nekoliko modela potencijalnog mirovnog sporazuma Kijeva i Moskve. Prva je opcija predviđala da Rusija zadrži kontrolu nad Krimom i četiri druga bivša ukrajinska teritorija, a Kijev da napusti svoje NATO ambicije i samo se pridruži EU-u. Ovaj model podržalo je 38% ispitanika, a 30% ga je nazvalo a “teško” ali “prihvatljiv” opcija. Više od polovice ispitanika (54%) to je odbilo.
Druga je opcija bila da Rusija zadrži novostečene teritorije, ali dopusti Ukrajini da se pridruži i NATO-u i EU. Gotovo polovina ispitanika ga je podržala (47%), a 38% ga je odbacilo.
Treća opcija bila je da Moskva prepusti Kijevu kontrolu nad regijama Herson i Zaporožje, ali da zadrži dvije republike Donbasa i Krim. Ukrajina bi također ušla u EU i NATO. Ovaj model podržalo je 57% ispitanika, a 20% ga je nazvalo “lako prihvatljiv dogovor.” Trećina ispitanika to je odbila.
Pregovori između Rusije i Ukrajine prekinuli su u proljeće 2022., a obje su se strane međusobno optuživale za nerealne zahtjeve. Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je da Ukrajina mora postati neutralna zemlja i odreći se potraživanja novih ruskih regija kako bi bilo kakvi mirovni pregovori uspjeli.
Ovu priču možete podijeliti na društvenim mrežama:
