O tamnoj strani turizma, nepoštivanja sigurnosti plovidbe i staroj floti nacionalnih brodara u Zelenoj liniji HRT-a govorio je urednik portala Morski HR, Jurica Gašpar. Posebno se osvrnuo na ekološku bombu u Splitu – brod prepun azbesta.
Brod prepun azbesta ispred Splita je ekološka bomba u Dioklecijanovom gradu.
– Čim u Hrvatskoj nije dozvoljeno deponirati azbest znači da to jest ekološka bomba. Ako nešto tako uplovi u Splitsku luku, ima sve dozvole, s pravne strane gledano sve je bilo ispravno, međutim, onda se treba zapitati kako je do toga moglo doći. Koristimo mogućnost da neke rupe u zakonu, da određeni subjekti u društvu na neki način sitno zarade, a opet na račun velike štete koja se može napraviti posljedično – objasnio je Gašpar.
Sezona protiče u redu. Spominje se problem smeća, ali onda odjednom brod koji se čupa s azbestne ploče usred grada. Postoje još i stare salonitke i gdje vidimo strane radnike kako razbijaju taj isti azbest, o čemu je pisao Morski HR.
A s druge strane, čak i ljudi koji su obučeni za rad s azbestom, teško obolijevaju.
– Pokazala je to i slika Ploča, grada na ušću Neretve, koji je druga luka na Jadranu, gdje je bila tvornica azbesta svojedobno. Koliko su ljudi kasnije posljedično u mukama obolijevali i umirali, jer je to strašna bolest. O tome se nije pričalo osamdesetih godina. Čak što više, poticali su se ljudi da ugrađuju komade azbesta u svoje domove, krovove od azbesta i azbestna odijela. Kad se došlo do toga da se shvati koliko je to jako opasno. Azbest je zabranjen, međutim, sad njega treba i prikladno sanirati, rekao je Gašpar.
Nitko ne želi brod s azbestom
Zanimljivo je, kako kaže Gašpar, Turska, država koja nije u EU i ne podliježe strogim standardima EU, taj brod ne želi u svom brodogradilištu dok se te azbestne ploče ne maknu.
– I gdje se uveze, neće nigdje drugo nego u Hrvatsku. Čak ni Talijani to ne žele. Naravno, pitanje je sad što će na ovo sve reći i Europa jer mi moramo podlijegati nekim europskim standardima i zakonima. Tako da, ja mislim da se rasplet ove priče tek očekuje, dodao je.
Osvrnuo se i na aktivnost Splitskog gradonačelnika Tomislava Šute u prosvjedima.
– Mislim, gradonačelnik Splita je u vladajućoj stranci. Iznad njega je stranka koja vlada državom. I sad on se buni, poziva na prosvjede i sve to skupa. A oni su ti jedini koji to mogu riješiti. Negdje se propust dogodio na toj liniji. Tako da bi na toj liniji trebalo stvari i rješavati, kazao je.
Nasukani brod Deala
Razgovarali su i o brodu Deala koji je 15 mjeseci bio nasukan u Raškom zaljevu, a tek nedavno dotegljen u plutajući dok.
Spomenući kako nitko nije prosvjedovao za brod Deala.
– U Splitu se pojavio jedan jedini čovjek koji je s brodom išao ispred ovoga što bi trebao u Splitski škver. Dakle, ljudi jednostavno kao da nemaju interesa za nešto što je budućnost naša i naše djece. Uzmimo sada da se neki tanker nasuče ili sudari na srednjem Jadranu i da se sav taj silni naftni spill prolije i dođe na našu obalu. Mi se možemo pozdraviti s turizmom sljedećih pet, deset ili više godina na način kako ga mi poznajemo, čisto more, riba i tako dalje, rekao je Gašpar pozivajući na obraćanje veće pozornosti.
– Jednom godišnje mi vidimo isto tako i one vježbe na Jadranu gdje se apelira na to da smo mi sigurna zemlja, da mi imamo adekvatnu infrastrukturu za to. Međutim, onda je pokazao niz slučajeva ove godine konkretno i prošle da mi nismo u stanju niti jedan katamaran koji se nasuče, koji se razbije, adekvatno riješiti, spasiti, a kamoli neki veći brod – dodao je.
Smatra kako nismo baš spremni u slučaju neke veće nezgode.
– Definitivno ne. Imali smo nasukavanje Princa Zadra, koji je nedugo nakon toga potonuo. Imao je strahovitu sreću, odnosno ljudi koji su bili na tom brodu, da su se mogli iskrcati. Imali smo nasukavanje, pucanje starog katamarana ispred Zadarske luke, gdje su ljudi imali isto tako strahovitu sreću što se sve to dogodilo tek u samu obalu. Bio je stvarno jedan zaviden splet okolnosti, zašto nije došlo do neke veće tragedije.
Princ Zadra trenutno na dnu mora
Izjavio je kako se Princ Zadar mogao spasiti, da je na vrijeme pozvana tvrtka koja bi ga sačuvala i odvukla negdje na prikladno mjesto.
– On je sad na dnu mora i proglašen je da nije inertan za okoliš. Sve one u njemu, otrovne tvari, akumulator i sve ono što stoji dolje – rekao je Gašpar.
Zašto je u Hrvatskoj “lakše” nabavljati polovne brodove?
Dotaknuli su se putničke flote, točnije trajekata koji su stari čak više od 50 godina, spomenući Lastovo i Lošinjenku. Iako imamo sredstva EU, putnička flota i dalje nije obnovljena.
– Nije stvar u tome da je polovni brod jeftiniji. On je zapravo skuplji, jer vi na kraju njega morate održavati dugoročno više. Međutim, kad vi kupite polovni brod, onda vjerojatno se lakše možete dogovoriti sa prodavačem kako ga kupiti i na koji način. Međutim, mi smo trebali obnoviti tu flotu već odavno. Ne samo Jadrolinija, nego i ovi privatni brodari. Evo, pokazalo se sad i u ovom zadnjem slučaju kako lijepo Norvežani i Šveđani iskoriste tih prvih 10-15 godina i onda oni shvate, taj brod će nakon tog perioda imati samo određene probleme. Još može ploviti, ajmo ga mi prodati, nismo nikog prevarili. To još ploviti ne znači sljedećih 30 godina, nego možda pet, možda deset i onda ide u rezalište – izjavio je Gašpar.
Hrvatska svoje brodove, kako kažu, uvezuje iz Indonezije i Norveške, a apelira se da ih sami proizvedemo.
– Sad ako ulažemo u vojnu industriju, ratna mornarica nam je u katastrofalnom stanju. Naša brodogradilišta mogu izgraditi stvarno jako dobre brodove. Ajmo im dati da rade – kazao je Gašpar za HRT.
Cijelu emisiju možete pogledati OVDJE.
D.G.
