Glasnogovornik Brodosplita: “Gdje je nestao azbest s Titovog Galeba?”

Glasnogovornik Brodosplita Josip Jurišić postavio je pitanje koje bi moglo dodatno zakomplicirati već uzavrelu priču o azbestu iz broda Moby Drea: gdje je završilo 78 tona azbesta koje je 2020. skinuto s broda Galeb?

Pitanje dolazi u jeku javne rasprave o tome gdje i kako se smije skidati azbest s brodova, nakon što je odlučeno da se Moby Drea ipak neće popravljati u splitskom škveru, upravo zbog opasnosti koju predstavlja taj materijal.

“Azbest s Galeba završio je u Zadru”

Kako je Jurišić izjavio za Morski.hr, azbest s Galeba 2020. godine prevezen je u skladišta tvrtke “Odlagalište sirovina” u Zadru. Ta je tvrtka, tvrdi on, tada navela da se radi o robi koju uglavnom izvoze, te da im je u skladištu ostalo još oko 30 tona.

Državni inspektorat je kasnije potvrdio da je azbestni otpad bio pravilno zapakiran u 190 označenih vreća i sigurno skladišten, no i da nakon srpnja 2020. nisu provjeravali kamo je dalje otišao. Drugim riječima, sudbina desetaka tona opasnog otpada i dalje je nepoznata.

Ministarstvo priznalo: Nema se gdje s tim otpadom u Hrvatskoj

Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije još je ranije poručilo da se azbestni otpad poput onog s Moby Drea ne može zakonski zbrinuti u Hrvatskoj. Riječ je o otpadu visoke razine opasnosti koji mora biti odložen u posebno opremljenim postrojenjima – kojih ovdje nema.

Upravo zato je Moby Drea poslan dalje, nakon inspekcijskih pregleda i mjerenja zraka, jer bi demontaža njegovih azbestnih panela stvorila otpad koji se ne može zakonski odložiti u Hrvatskoj. Iduće odredište mu je Grčka, gdje će se nastaviti radovi – iako ni tamo ne postoji certificirano postrojenje za reciklažu brodova.

Zašto je azbest opasan?

Azbest je materijal koji je godinama bio u širokoj upotrebi u brodogradnji zbog svojih izolacijskih svojstava, ali je danas klasificiran kao kancerogen i izrazito opasan za ljudsko zdravlje. Upravo zato se njegovo uklanjanje i zbrinjavanje mora odvijati prema strogo definiranim pravilima – koja, kako se sada pokazuje, Hrvatska još uvijek ne može u potpunosti ispuniti.