Predsjednik Donald Trump navodno je svoj potpis stavio na tajnu direktivu koja je omogućila Ministarstvu obrane da koristi vojnu silu protiv latinoameričkih kartela za drogu koju je vlada odredila za strane terorističke organizacije.
Citirajući osobe upoznate s tim stvarima, New York Times izvijestio je u petak da tajna naredba daje službeno odobrenje za potencijalne vojne operacije protiv kartela u međunarodnim vodama i na stranom tlu.
Otkako se vratio na dužnost u siječnju, Trump je agresivno gurnuo da uključi vojsku u operacije provedbe zakona, testirajući granice zakona o građanskom ratu, Zakon o Posse Comitatus, koji zabranjuje američkim oružanim snagama da se bave domaćim provođenjem zakona.
Također je naložio State Department da označi razne kartele i kriminalne skupine kao strane terorističke organizacije, uključujući Tren de Aragua, Mara Salvatrucha (poznatu kao MS-13) i nekoliko drugih skupina za koje odjel kaže da predstavljaju “prijetnju nacionalnom sigurnošću izvan tradicionalnog organiziranog kriminala.”
Upotreba američkih trupa ili mornaričkih snaga protiv kartela ili njihovih članova – osoba koje su civile – mogla bi pokrenuti trnovita pravna pitanja zbog prethodnih pravnih mišljenja Ministarstva pravosuđa koja sugeriraju da bi se ubojstvo civilnog sukoba koji je odobrio Kongres moglo smatrati ubojstvom.
Zamjenica tiskovne sekretarice Bijele kuće Anna Kelly opravdala je tajnu direktivu u izjavi Vrijeme u kojem je rekla da je Trumpov “glavni prioritet štiti domovinu.”
Nije nečuveno da se vojni resursi koriste za pomoć u provedbi civilnih zakona, primjerice kada su plovila američke mornarice presrele sumnjive krijumčare droge dok su radili pod nadzorom obalne straže.
Ali upotreba vojske u izravnim akcijama protiv kartela bila bi značajan odlazak iz prošle prakse.
Prethodna upotreba vojske u provedbi zakona u inozemstvu stigla je 1989. godine, kada je tadašnji predsjednik George HW Bush koristio aktivne trupe za invaziju na Panamu kako bi uhitio diktatora Manuela Noriega, koji je optužen za optužbe za trgovinu drogom na američkom sudu.
U to vrijeme, Generalna skupština UN -a zabila je taj potez kao “grubo kršenje međunarodnog prava”, iako je Ministarstvo pravosuđa reklo da je unutar Bushove vlasti koristiti trupe za uhićenje stranog odbjeganog u inozemstvo.
Moguće je da Trump može pokušati sličan Gambit protiv drugog latinoameričkog vođe, venecuelanskog diktatora Nicolasa Madura.
U četvrtak su Ministarstvo pravosuđa i State Department priopćili kako nude nagradu od 50 milijuna dolara za informacije koje su dovele do uhićenja Madura, koji je poput Noriega optužen za trgovinu drogom od strane saveznih tužitelja.
Na tiskovnoj konferenciji, državni odvjetnik Pam Bondi rekao je da Maduro “neće izbjeći pravdu i da će biti odgovoran za svoje prezirne zločine.”
