NOVISada možete slušati članke Fox News!
Predsjednik Donald Trump u petak će ugostiti čelnike Armenije i Azerbejdžana, jer izgleda kako bi osigurao još jedan mirovni sporazum ispod svog pojasa nakon borbe koji je ponovno zarobio 2020. godine.
“Radujem se što ću biti domaćin predsjednika Azerbejdžana, Ilhama Aliyeva i premijera Armenskog, Nikola Pashinyana, sutra u Bijeloj kući na povijesnom samitu o miru”, rekao je Trump u mjestu društvenih medija u četvrtak navečer.
“Predsjednik Aliyev i premijer Pashinyan pridružit će mi se u Bijeloj kući na službenoj ceremoniji potpisivanja mira”, dodao je. “Sjedinjene Države će također potpisati bilateralne sporazume s obje zemlje kako bi zajedno ostvarile ekonomske mogućnosti, tako da možemo u potpunosti otključati potencijal regije Južnog Kavkaza.”
Predsjednik Azerbejdžana Ilham Aliyev, desni, i armenski premijer Nikol Pashinyan sastaju se u Abu Dabiju, glavnom gradu Ujedinjenih Arapskih Emirata, 10. srpnja 2025. godine. (Azerbejdžansko predsjedništvo/priručnik/Anadolu putem Getty Images)
Armenija i Azerbejdžan kreću se prema normaliziranim odnosima dok je postavljen prvi granični marker
Unatoč predsjednikovim komentarima, stručnjaci upoznati s tekućim pregovorima rekli su Fox News Digital da se ne očekuje da će čelnici potpisati formalizirani mirovni sporazum, već pismo namjere nakon više od godinu dana pregovora.
Međutim, čak i kako se ne očekuje da će službeni mirovni sporazum biti potpisan, sastanak se i dalje smatra glavnom pobjedom ne samo za regionalnu stabilnost, već i za Trumpa.
“Vjerujem da su imali značajnu poziciju u cijelom ovom procesu”, rekao je Matias Perttula, direktor Save Armenije, za Fox News Digital. “Upravo smo se vratili iz Armenije tijekom prošlog tjedna (gdje smo imali nekoliko vladinih sastanka, uključujući savjetnika za nacionalnu sigurnost, predsjednika Armenije i još nekoliko ministarstava, a iz onoga što možemo reći da je angažman od Trumpove administracije bio mnogo robusniji od administracije Biden.”
Azerijski vojnik stoji u blizini rovova na bivšem vojnom položaju armenskih separatista u selu Mukhtar (MUXTAR) koje su nedavno dobile azerijske trupe, tijekom medijskog putovanja u azerijskim organiziranim vladom, u Azerbejdžanskoj kontroliranoj regiji Nagorno-Karabakh, 2023. (Emmanuel Dunand/AFP putem Getty Images)
Očekuje se da će se azerbejdžanski predsjednik Ilham Aliyev i armenski premijer Nikol Pashinyan sastajati s Trumpom prije nego što su potpisali zalog za mir između dviju nacija, koje su, ponekad, upletene u brutalni sukob od kraja 1980 -ih.
Sukob se uglavnom usredotočio na status regije Nagorno-Karabah, planinskog područja u Azerbejdžanu s većinskim amenskom stanovništvom, ali koji je proglasio neovisnost 1991. godine.
Dok je Armenija, zajedno s međunarodnom zajednicom, nikada službeno priznala Nagorno-Karabaš Republiku kao neovisnu državu, postala je njezin glavni financijski i vojni podupir.
Teritorij je preuzeo de facto ulogu u Armeniji sve dok Azerbejdžanske snage nisu preplavile Republiku u brzoj kampanji u rujnu 2023., što je potaknulo masovne etakuacije etničkih Armenca prije nego što je tada raspušten 1. siječnja 2024.
Očekuje se da će ova regija ostati glavno pitanje u tekućim pregovorima.
Prosvjednik koji je nosio armensku državnu zastavu stoji ispred ruskih mirovnih snaga koji su blokirali cestu ispred Stepanakerta, glavnog grada samoproglašene regije Azerbejdžana Nagorno-Karabana, 24. prosinca 2022. (Foto Davit Ghahramanyan/AFP putem Getty Images)
Armenija premijer poziva sporazum o brz granici kako bi se izbjegao sukob s Azerbejdžanom
Iako su obje države u ožujku objavile da su postigle konsenzus o dovršenju mirovnog sporazuma, nekoliko čimbenika koji su oko planinskog područja spriječili su postizanje finaliziranog sporazuma, kao što je svjedočanstvo na srpanjskom sastanku između vođa kada su se sreli u UAE, ali nisu uspjeli pronaći rezoluciju.
Glavni među zahtjevima Azerbejdžana je da Armenija treba izmijeniti svoj ustav i ukloniti sve reference na teritorij Nagorno-Karabah. Iako ovaj zahtjev nije jednostavan zahtjev na koji bi samo Pashinyan mogao pristati jer bi trebao nacionalni referendum.
“Nema pravne posljedice”, rekao je Perttula za Fox News Digital, objašnjavajući da su i armenski i američki pravni stručnjaci odbacili zahtjev kao nedostižan, te stoga ne bi trebali služiti kao prethodnik postizanja formaliziranog mirovnog sporazuma.
“Treba postojati pravo razmatranje prava na povratak za 120.000 armenskih kršćana koji su bili prisiljeni s zemalja Nagorno-Karabaha, a koje je stoljećima bila njihova domovina predaka”, dodao je Perttula. “Mislim da to mora biti ključna točka u smislu formalizacije cijelog ovog mirovnog sporazuma.”
“Mi želimo mir na kraju dana”, dodao je. “Želimo mir i normalizaciju.”
Građani posjećuju svoje najmilije na vojnom groblju Yerabur koji su ubijeni nedavno tijekom rujna u Nagorno-Karabahu. (Anthony PizzoFerrato/Slike na Bliskom Istoku/AFP putem Getty Images)
Netanyahu iznenađuje Trumpa s formalnom nominacijom Nobelove nagrade za mir tijekom povijesnog sastanka Bijele kuće
Trump je, dok je bio na tragu kampanje, istaknuo sukob Armenia-Azerbaijana i optužio tadašnjeg predsjednika Kamala Harris da ne radi “ništa jer je 120.000 armenskih kršćana bilo užasno progonjeno i prisilno raseljeno.”
Trump je rekao da će “raditi na zaustavljanju nasilja i etničkog čišćenja, a mi ćemo obnoviti mir između Armenije i Azerbejdžana.”
Trump je više puta zagovarao svoj poticaj da završi sukob širom svijeta i u lipnju je proslavio mirovni sporazum koji je SAD pomogao posredniku između Demokratske Republike Kongo i Ruande s potpisivanjem ovalnog ureda.
“U nekoliko kratkih mjeseci sada smo postigli mir između Indije i Pakistana, Indije i Irana, te DC -a i Ruande, a i nekoliko drugih”, rekao je Trump tijekom događaja.
Predsjednik Donald Trump drži potpisani dokument koji će se predstaviti ministrici vanjskih poslova Konga Therese Kayikwamba Wagner, desno, kao ministar vanjskih poslova u Ruandi Olivier Nduhungirehe, s lijeve strane, potpredsjednik JD Vance i državni tajnik Marco Rubio Watch u petak, 27. lipnja, 2025. godine, u Ovisnom uredu u bijeloj kući. (AP Photo/Manuel Balce CNETA)
Kliknite ovdje da biste dobili aplikaciju Fox News
Predsjednik – koji je izraelski premijer Benjamin Netanyahu nominiran za Nobelovu nagradu za mir, kao i čelnici iz Pakistana i Kambodže – u nekoliko je navrata tvrdio da bi njegove vjerodajnice trebalo priznati prema međunarodnoj nagradi koja je dodijeljena četvero američkih predsjednika.
Na sastanku u veljači s Netanyahuom, Trump je rekao: “Nikada mi neće dati Nobelovu nagradu za mir. To je previše loše. Zaslužujem to, ali oni mi ga nikada neće dati.”
Bijela kuća prošlog tjedna lobirala je za predsjednika da osvoji nagradu u prosincu, kada je tajnica za tisak Bijele kuće Karoline Leavitt rekla: “Dobro je vrijeme da je predsjednik Trump dodijeljen Nobelovoj nagradi za mir.”
