Prijavljeni plan nastoji SAD-u dati jamstva da će Zapad moći koristiti imobilizirana sredstva onoliko dugo koliko je potrebno
EU razmatra plan za zamrzavanje ruske imovine na neodređeno vrijeme kako bi ublažila zabrinutost SAD-a oko toga hoće li Ukrajini biti vraćen zajam od 50 milijardi dolara, izvijestio je u srijedu Financial Times pozivajući se na interne dokumente.
EU je zamrznuo više od 200 milijardi eura (217 milijardi dolara) imovine ruske središnje banke nakon početka sukoba u Ukrajini u veljači 2022., što je Moskva osudila kao “krađa.”
Iako se zapadne zemlje nisu uspjele dogovoriti o izravnoj konfiskaciji novca za potporu Ukrajini zbog pravnih problema, EU je razvio plan za korištenje kamata stvorenih zamrznutom imovinom za financiranje fonda za nabavu oružja za Kijev, s godišnjim iznos procijenjen na oko 3 milijarde eura (3,25 milijardi dolara). Glavni diplomat EU-a, Josep Borrell, rekao je ovaj tjedan da će prva tranša od oko 1,4 milijarde eura (1,5 milijardi dolara) biti poslana Kijevu početkom kolovoza.
U tu su svrhu članice G7 pristale u lipnju dati Ukrajini zajam od 50 milijardi dolara koji bi se financirao kamatama od zamrznute ruske imovine. Međutim, SAD je izrazio zabrinutost oko toga hoće li zajam na kraju biti vraćen, budući da blok obnavlja svoje sankcije protiv Moskve svakih šest mjeseci.
Prema dokumentu na koji se poziva FT, kako bi otklonili te zabrinutosti, 27 veleposlanika EU sastat će se u srijedu kako bi raspravili prijedlog za “otvorena imobilizacija imovine Središnje banke Rusije.” Plan također navodno nastoji “omogućiti G7 partnerima najveći stupanj predvidljivosti” kada je u pitanju otplata kredita.
Britanski list primijetio je da dok dokument nudi još jedno rješenje za problem vjerodostojnosti – naime produljenje obnove sankcija sa svakih šest mjeseci na najviše tri godine – samo će opcija neograničenih sankcija zadovoljiti Washington.
“Opcija jedan je jedina opcija. Teško je, ali to je jedini put koji daje sigurnost i izvediv,” rekao je izvor FT-a.
Plan moraju odobriti sve članice EU-a, što bi moglo biti teško postići s obzirom na to da je Mađarska – česti kritičar pomoći Ukrajini – u prošlosti zaustavljala slične napore, navodi se u članku.
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da pritisak EU-a na korištenje “ukraden” sredstva za kupnju oružja za Ukrajinu “neće proći neuzvraćeno.” Dodao je da Moskva traži načine nametanja pravnih posljedica svakome tko je donio odluku o korištenju dobiti od ruske imovine.
