Što se događa posljednjih petnaestak godina u Jadranu, napose u dubokom Jadranu čije dno ‘osjeća’ zimska događanja u sjevernom Jadranu? Nešto što nije bilježeno do sada, a istraživanja koja provode hrvatski znanstvenici s Instituta Ruđer Bošković i Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu, temeljena su na mnoštvu povijesnih i novijih mjerenih podataka mnogih institucija i programa, objavio je vrhunski znanstveni časopis Limnology & Oceanography Letters.
Autori rada su naši eminentni stručnjaci u oceanografiji i ekologiji mora Elena Terzić, Vanessa Cardin, Julien Le Meur, Natalija Dunić, Martin Vodopivec i Ivica Vilibić.
– Sredozemlje, kao more uvučeno duboko u kopnene mase, ‘osjeća’ globalne promjene klime brže od drugih sličnih područja u svijetu. Zbog toga temperatura i salinitet Sredozemlja rastu, dok klimatske projekcije – uz daljnji porast temperature zraka – predviđaju smanjenje oborina i riječnih dotoka – pojasnio je za Morski HR dr. sc. Ivica Vilibić.
– U radu objavljenom u časopisu Limnology & Oceanography Letters, kroz suradnju više jadranskih oceanografskih instituta i koristeći dostupna mjerenja – upravo se dokumentira utjecaj ovih procesa na svojstva vode visoke gustoće koja se uobičajeno stvara tijekom zimskih mjeseci u sjevernom Jadranu, i koja je postala bitno toplija i slanija u posljednjih petnaestak godina – kaže dr. Vilibić.
Peterostruko ubrzanje klimatskih projekcija!
– Ta voda, koja donosi kisik i stoga omogućava život u dubokim slojevima Jadrana, također tone i na dno Južnojadranske kotline, u kojoj se u posljednjih desetak godina bilježe višestruko izraženiji porasti temperature i saliniteta u odnosu na prethodna razdoblja, odnosno od početka 20. stoljeća od kada postoje mjerenja u tom području. Jačina ovih promjena je nezabilježena i višestruko nadmašuje jačinu promjena u Sredozemlju, te će stoga imati značajan utjecaj na živi svijet dubokog Jadrana – upozorava dr. Vilibić.
U radu se, između ostalog, može pronaći podatak da je južni Jadran blizu dna doživio neviđeno zagrijavanje (0,8 °C) i salinizaciju (0,2) tijekom posljednjeg desetljeća, ubrzavajući se s vremenom i preokrećući trendove gustoće. Dotok mnogo slanijih voda smanjio je stratifikaciju i promijenio svojstva guste vode na izvoru u sjevernom Jadranu. Ovo najmanje peterostruko ubrzanje regionalnih klimatskih projekcija s visokim emisijama moglo bi imati značajne učinke na biogeokemiju Jadrana i žive organizme, promjene trendova razine mora i još mnogo toga.
Znanstveni rad možete pročitati OVDJE.
Jurica Gašpar
PROČITAJTE JOŠ:
Institut Ruđer Bošković predstavio inovativni koncept sustava ranog upozoravanja na obalne hazarde | | Morski HR
ŠIBENIK – U najnovijem istraživanju objavljenom u uglednom časopisu u području znanosti o moru, međunarodni istraživački tim predvođen znanstvenicom dr. sc. Cléom Denamiel s Instituta Ruđer Bošković
