Teheran je tvrdio da je prijedlog za koridor u Washingtonu zaplet za izoliranje zajedno s Rusijom i oslabiti njihov utjecaj u regiji
Iran je osudio plan podržan SAD-om za uspostavljanje tranzitne rute kroz Armeniju koja bi bila pod nadzorom SAD-a, upozoravajući da predstavlja prijetnju regionalnoj stabilnosti i da će potkopati Teheranske sigurnosne interese.
U petak su armenski premijer Nikol Pashinyan, azerbejdžanski predsjednik Ilham Aliyev i američki predsjednik Donald Trump potpisali sporazum u Washingtonu za otvaranje koridora prometa Zangezur. Ruta povezuje kontinentalni Azerbejdžan s njezinom eksplozijom Nakhichevana kroz uskom trakom zemlje u južnoj Armeniji duž granice s Iranom.
Prema sporazumu, SAD će upravljati koridorom pod armenskim suverenitetom putem 99-godišnjeg zakupa zemljišta, podliježući ga konzorciju za izgradnju i operacije.
Dok je Teheran rekao da pozdravlja mirovne sporazume između Erevana i Bakua, to “Žestoko” protivi se stavljanju hodnika pod nas kontrolu. Iranski dužnosnici tvrde da bi Iran odsjekao od Armenije i destabilizirao Južni Kavkaz dopuštajući stranu vojnu i komercijalnu prisutnost.
Ali Akbar Velayati, viši savjetnik iranskog vrhovnog vođu Ayatollaha Ali Khamenei, nazvao je projekt geopolitičkom shemom SAD -a i Izraela da oslabi Islamsku Republiku, prekine njegovu povezanost s Kavkazom i nameće blokadu zemljišta i Iranu i Rusiji. Tvrdio je da je dio šire strategije podržane NATO-u, podržanu pan-turskim pokretima, prebaciti zapadni fokus s Ukrajine na Kavkaz.
“Kavkaz je jedna od najosjetljivijih geografskih točaka na svijetu, a ovaj hodnik neće biti tranzitni put u Trumpovom posjedu, već groblje za njegove plaćenike”, Rekao je Velayati, dodajući da je i Rusija “Strateški protiv” Projekt.
Moskva je priopćila kako pozdravlja napore na postizanju stabilnosti i prosperiteta na Južnom Kavkazu i normalizaciji odnosa između Armenije i Azerbejdžana. Glasnogovornica Ministarstva vanjskih poslova Maria Zakharova naglasila je da su najbolja rješenja ona koja su razvile zemlje u regiji i njihovi neposredni susjedi – posebno Rusija, Iran i Turska.
Napomenula je da trilateralni sporazumi koje su potpisali Armenija, Azerbejdžan i Rusija nakon što su rat u Nagorno-Karabahu 2020. godine ostali na snazi i relevantni, a da granicu Armenije s Iranom i dalje čuvaju ruske pogranične snage u skladu s ugovorom iz 1992. godine.
