Skoro svakog vikenda tijekom ljetnih mjeseci, tisuće automobila stvore kilometarske kolone koje se protegnu od Konjica do autoceste ili od Mostara do Bijelog Polja na ulazu u grad. Naravno, nisu krivi građani – vrijeme je godišnjih odmora i svi hrle na more.
Magistralna cesta odavno je postala „tijesna” za količinu vozila. Rješenje postoji i zove se autocesta, odnosno Koridor 5C. Međutim, dio od Konjica do Mostara najzahtjevniji je na cijelom Koridoru, jer je trasa predviđena kroz tunel Prenj.
No, prema svemu sudeći, unatoč ambicioznim najavama, strojevi za probijanje tunela Prenj još se nisu približili planini.
Pripremne faze
Na upit „Dnevnog avaza“ iz „Autocesta FBiH“, na čijem je čelu Denis Lasić (HDZ), ponovno su odgovorili kako se „u ovoj godini očekuje snažniji zamah u izgradnji pune infrastrukture na Koridoru 5C“. Trenutno je otvoreno gradilište poddionice tunel Kvanj – Buna u duljini od 5,25 kilometara, a uskoro bi trebalo započeti i gradilište poddionice Mostar jug – tunel Kvanj, duge 9,2 kilometra.
Završene su sve ključne pripremne faze za dionicu Mostar sjever – Mostar jug, dugu 14,2 kilometra, koja spada među najzahtjevnije segmente Koridora 5C i građevinski je iznimno kompleksna. Povezat će sjeverni i južni dio Mostara.
– Za ovu dionicu ishođena je okolišna dozvola, izrađeni su idejni i glavni projekti koji su trenutačno u postupku pregleda, dok je urbanistička suglasnost u procesu pribavljanja – naveli su iz „Autocesta FBiH“.
Trasa počinje kod petlje Mostar sjever, a završava kod buduće petlje Mostar jug. Zbog specifičnog terena i potrebe za izbjegavanjem naseljenih područja, uključuje velik broj tehnički zahtjevnih objekata: pet tunela ukupne duljine gotovo šest kilometara (od kojih je najduži tunel Oštri Rat – 3,38 km) te mostove i vijadukte ukupne duljine oko 1,6 kilometara.
Na ulazu u dionicu planirana je bočna naplatna postaja s osam kabina i pratećom infrastrukturom, uključujući kontrolnu zgradu i tehničke objekte. U ožujku 2025. Europskoj banci za obnovu i razvoj (EBRD) dostavljena je tenderska dokumentacija za drugu fazu odabira izvođača radova, koja je trenutačno u fazi evaluacije. Postupak nabave nadzora nad radovima je zaključen, a 25. ožujka ove godine potpisan je ugovor s konzorcijem Roughton International Limited (UK) i IRD Engineering S.r.l. (Italija).
Ukupna procijenjena vrijednost investicije iznosi više od 369 milijuna eura. – Ova dionica nije samo fizička poveznica između sjevera i juga Mostara, nego i ključan korak prema povezivanju Bosne i Hercegovine s europskom prometnom mrežom – poručuju iz „Autocesta FBiH“.
Tunel Prenj – najkompleksniji zahvat
Javnost s nestrpljenjem očekuje informacije o tenderu za najkompleksniju dionicu – tunel Prenj. Iz „Autocesta FBiH“ tvrde da je tender u završnoj fazi te da su definirani rokovi za odabir izvođača i dodjelu ugovora tijekom ove godine.
– Tunel Prenj najduži je i najsloženiji građevinski objekt na cijeloj dionici autoceste od Svilaja do Bijače, duljine 10.450 metara. Osim tunela, ova dionica uključuje pristupe sjevernom i južnom portalu, pa ukupna duljina iznosi 12 kilometara. Potpuno uvezivanje autoceste zahtijeva završetak sjevernog dijela koridora, dok bi na jugu tehnički najzahtjevniji dio – tunel kroz masiv Prenja – trebao biti završen do kraja ljeta 2030. godine – navode iz „Autocesta FBiH“.
Trenutačno je u tijeku postupak dobivanja odobrenja banke za posljednju fazu odabira izvođača radova na dionici tunel Prenj. Financijska konstrukcija zatvorena je sredstvima Europske investicijske banke (EIB), EBRD-a i WBIF-a, dok se sredstva iz Plana rasta Europske unije uplaćuju u državni proračun BiH, a nakon raspodjele Vlada FBiH odlučuje o njihovu korištenju, uključujući i gradnju dionica Koridora 5C.
Tehničke i geološke neizvjesnosti
– Tunel Prenj nosi brojne tehničke i geološke neizvjesnosti te je jedan od najambicioznijih tunelskih projekata u regiji. Po završetku trebao bi biti deveti najduži cestovni tunel u Europi. Njegova izgradnja skratit će putovanje između Sarajeva i Mostara za oko 30 kilometara, odnosno do sat vremena vožnje. Ako sve bude teklo prema planu, puštanje u promet očekuje se u kolovozu 2030. – ističu iz „Autocesta FBiH“.
