Pojedini mediji, ali i vrgorski gradonačelnik Mile Herceg, na društvenim mrežama navode kako je Tinov grad ušao u top šest gradova s pozitivnim prirodnim prirastom u 2024. godine.
Po toj tablici, prvo mjesto drži Solin sa 74 osobe više rođene nego umrle, zatim ga na drugom mjestu slijedi Metković s 48, potom Dugo Selo s 46, četvrto mjesto zauzima Imotski s od brojkom 43, onda dolazi Sinj sa znatno skromnijim brojevima od samo 16 osoba, a krug se zatvara s Vrgorcem, koji broji 10 osoba više rođenih nego umrlih.
Ohrabren tom tablicom i neprovjerenim brojkama, Herceg piše:
– To je važan uspjeh za nas jer pokazuje da, unatoč nacionalnim demografskim izazovima, naš grad bilježi demografski optimizam. Ovi rezultati su potencijal za ulaganje u još više demografskih mjera, ali i dokaz da smo na dobrom putu, te nam daje nadu da demografske mjere i lokalne inicijative mogu potaknuti pozitivan prirast.
Brojke govore drugačije
Zanimljivo je, istaknuti da se ispod Hercegova ureda, nalazi Matični ured koji bilježi sva demografska kretanja desetljećima u Vrgorskoj krajini, ostaje nejasno kako vrgorski gradonačelnik ili netko od njegovih suradnika tko mu slaže objave, nije provjerio točnost ovih podataka ili su se vodili kako je njihova vlast prekinula negativne demografske trendove koji u Zabiokovlju vladaju više od pola stoljeća pa su se s tim željeli pohvaliti!?
Međutim, potpisniku ovih redaka, koji jako dobro poznaje stanje na terenu po Vrgorskoj krajini, tako i demografska kretanja, ova brojka odmah se na prvu učinila prilično upitnom, jer u pojedinim selima dijete nije rođeno više od 20 godina.
Jednostavnom provjerom podataka preko Upravnog odjela za opću upravu Splitsko-dalmatinske županije, saznali smo da je u Vrgorcu, protekle godine ili sporne 2024. godine u maticu rođenih upisano 69 djece, a da su 74 osobe preminule. Znači, ne radi se o nikakvom prirodnom prirastu kako pojedini mediji i prvi čovjek Tinova grada tvrde, nego o nastavku negativnih kretanja. Istina, brojke su se malo popravile u odnosu na prethodne godine, ali to je vjerojatno rezultat novih demografskih mjera na nivou države i poticaja.
Pomor škola
Svi bismo bili sretni da je gradonačelnik u pravu, no brojke su neumoljive, Vrgorska krajina, nažalost u posljednjem desetljeću, a posebno otkad je Herceg ušao u politiku, krupnim koracima izumire, kao i veliki dio Hrvatske. A to brojke svjedoče, broj učenika u OŠ “Vrgorac” od 2013. do 2024. pao je gotovo za 40 posto, s nekadašnjih 706 došli su početkom prošle školske godine na 417, s nastavkom trenda pada.
U tom razdoblju zatvorilo se i šest područnih škola, među njima je Područna škola u Ravči koja je svoja vrata otvorila davne 1907. godine, kao i ona u Stiljima u kojoj se školsko zvone ne čuje nakon 90 godina rada. Dok škola u Velikom Prologu “visi”, jer radi s dva učenika. Statistika kaže da je u 2020. godini 56 osoba preminulo, a u matične knjige upisano je 32 rođene djece.
U 2021. godini ništa se posebno nije promijenilo, na drugi svijet su otišle 42 osobe, dok se samo 19 djece rodilo, u 2022. godini broj umrlih je porastao na 47, a upisane su i dvije bebe, za koliko je rođenih više nego prethodne godine, znači 21. Isti broj rođene djece upisan je i 2023. godine, dok je broj umrlih pao na 36.
