Američki predsjednik Donald Trump ponovno je otvorio front prema Wall Streetu, prozvavši izvršnog direktora Goldman Sachsa Davida Solomona zbog procjena banke o negativnim učincima američkih carina.
Trump tvrdi da strane kompanije i vlade “uglavnom snose teret carina”, dok analitičari Goldman Sachsa upozoravaju da će američki potrošači biti sve više pogođeni, piše Reuters.
Niz pogođenih sektora
Prema najnovijoj analizi koju potpisuje glavni ekonomist Goldman Sachsa Jan Hatzius, američka domaćinstva su do lipnja preuzela 22 posto ukupnog troška carina. Ako trenutačna razina trgovinskih mjera ostane na snazi, taj udio mogao bi narasti do 67 posto, što bi značajno smanjilo raspoloživi dohodak i potrošnju. Banka također procjenjuje da bi šire uvođenje carina moglo smanjiti globalni BDP za 0,2 do 0,4 postotna boda, što bi Fed moglo natjerati na brže i dublje smanjenje kamatnih stopa.
Trump odbacuje takve projekcije optužujući Goldman Sachs da “ne pripisuje zasluge tamo gdje treba” te ironično poručio kako bi Solomon “trebao opet biti DJ” umjesto da vodi veliku financijsku instituciju. Njegove izjave dolaze nakon što je već ranije kritizirao JPMorgan, Bank of America, Apple i Intel zbog različitih poslovnih odluka povezanih s trgovinskom politikom i globalnim lancima opskrbe.
Podaci Reutersovog globalnog “tariff trackera” pokazuju da je od početka aktualnog trgovinskog rata na poteze Bijele kuće reagiralo najmanje 333 kompanije širom svijeta. Procijenjeni financijski učinak za američke tvrtke iznosi između 13,6 i 15,2 milijarde dolara na godišnjoj razini, što već ulazi u bilance u sezoni objave kvartalnih rezultata. Sektori s najvećim pritiskom uključuju industrijsku proizvodnju, poljoprivredu i maloprodaju, pri čemu se povećani troškovi djelomično prebacuju na krajnje kupce.
Trošak carina
Ipak, pitanje distribucije troška carina ostaje jedno od ključnih nepoznanica. Ekonomski učinci ovise o strukturi lanca opskrbe, pregovaračkoj moći proizvođača i maloprodajnih lanaca, te sposobnosti potrošača da prihvate više cijene.
Analitičari upozoravaju da kratkoročni rast tržišta ne mora nužno značiti i dugoročnu otpornost gospodarstva ako se trgovinske napetosti nastave.
