Uvoz voća i povrća u BiH u prvih šest mjeseci ove godine premašio je 265 milijuna KM i povećan je za čak 12,8 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.
U BiH se od voća i povrća najviše uvoze banane, jabuke, paradajz, naranče i sjemenski krumpir, a glavni uvoznici ovih proizvoda su Turska, Hrvatska, Albanija, Italija i Nizozemska.
Dominantno mjesto zauzimaju banane kojih je u ovom razdoblju uvezeno 26.640 tona vrijednosti 44,5 milijuna KM.
Slijede jabuke kojih je uvezeno u vrijednosti od 14,4 milijuna KM, paradajz (13,4 milijuna KM), naranče (13,1 milijun KM) i sjemenski krumpir 12,5 milijuna KM.
Najviše voća i povrća uvozimo iz Turske i to u vrijednosti preko 43 milijuna maraka.
Kada je u pitanju izvoz, BiH bilježi dosta skromnije rezultate.
Među proizvodima koje najviše izvozimo dominiraju smrznute maline kojih je za pola godine izvezeno 2.785 tona u vrijednosti od 19,3 milijuna KM.
Slijede sušene i smrznute gljive kojih je izvezeno u vrijednosti od 8,3 milijuna KM, jabuke (2,8 milijuna KM), grah (1,9 milijuna) i mladi krumpir (1,6 milijuna KM).
Najviše ovih proizvoda izvezeno je u Srbiju u to u vrijednosti od 13,3 milijuna, zatim u Hrvatsku (12 milijuna KM), Francusku (5,4 milijuna KM), Švicarsku (4,5 milijuna KM), Njemačku (3,5 milijuna).
U Vanjskotrgovinskoj komori BiH za CAPITAL kažu kako, iako BiH raspolaže značajnim prirodnim resursima i agroekološkim uvjetima, posebno u segmentima voćarstva, stočarstva, pa i ratarstva, podaci o vanjskotrgovinskoj razmjeni već godinama jasno ukazuju da taj potencijal u velikoj mjeri nije iskorišten.
„Uvoz voća i povrća u prvih šest mjeseci 2025. godine u BiH premašio je 265 milijuna KM, uz povećanje od 12,8 posto u odnosu na isto razdoblje godinu ranije što nam govori o velikoj zavisnosti o uvoznim proizvodima. Iako BiH ima prepoznatljive izvozne proizvode poput malina, gljiva, jabuka i šljiva, izvoz ipak ostaje dosta skromniji u odnosu na uvoz“, kažu u Vanjskotrgovinskoj komori.
Dodaju da ovi podaci ukazuju na potrebu za dodatnim ulaganjima u ovaj sektor kroz veću podršku poljoprivrednim proizvođačima, ulaganju u infrastrukturu i mehanizaciju, te bolju organiziranost proizvodnje i lanaca opskrbe u poljoprivredi.
