Ruski predsjednik Vladimir Putin naznačio je da želi slijediti novi sporazum o nuklearnom oružju s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom, uoči njihovog očekivanog samita na Aljasci u petak.
Potencijalni sporazum uokviren je g. Putinom kao dio šire inicijative za jačanje globalnog mira, dolazeći uslijed trajnog pritiska g. Trumpa kako bi se smanjio trogodišnji sukob u Ukrajini.
Moskva smatra da je ukrajinska situacija sastavni dio složene mreže sigurnosnih pitanja koja su od hladnog rata povećala napetosti istok-zapad.
Unatoč kijevim ponovljenim pozivima na neposredni i sveobuhvatni primirje, g. Putin se odupirao, čak i dok ruske snage nastavljaju postupno napredovanje u Ukrajini.
Međutim, napredak u novom ugovoru o kontroli oružja na samitu mogao bi omogućiti gospodinu Putinu da se predstavi kao aktivno uključen u šire mirovne napore.
To bi, zauzvrat, moglo pomoći odvratiti g. Trumpa da nametne nove sankcije Rusiji i njenom ključnom izvozu, uključujući naftu, mjeru koju je američki vođa prethodno prijetio.
Takav bi razvoj mogao značiti i širi poticaj za popravljanje odnosa s Washingtonom, posebno u vezi s trgovinskim i ekonomskim vezama, područja za koje Kremlj vjeruje da imaju značajan neiskorišteni potencijal.
Zašto je Putin više puta razgovarao o ruskom nuklearnom arsenalu?
Kroz rat, g. Putin je iznio zakrivljene prijetnje zbog korištenja nuklearnih raketa i upozorio da ulazak u izravno sukob s Rusijom može dovesti do trećeg svjetskog rata.
Uključili su verbalne izjave, ratne igre i snižavanje ruskog praga za korištenje nuklearnog oružja.
Činjenica da Rusija ima više nuklearnog oružja nego bilo koja druga zemlja daje mu stas u ovoj domeni koji daleko premašuje njegovu konvencionalnu vojnu ili ekonomsku moć, omogućavajući gospodinu Putinu da se suoči s gospodinom Trumpom kao jednakom na svjetskoj pozornici kada je u pitanju sigurnost.
Koliko nuklearnog oružja imaju Rusija i SAD?
Prema Federaciji američkih znanstvenika, Rusija i Sjedinjene Države procijenile su vojne zalihe od 4.309, odnosno 3.700 nuklearnih bojevih glava.
Kina se zalaže s procijenjenim 600.
Što kaže postojeći nuklearni ugovor u SAD-Rusiji?
Potpisali tadašnji američki predsjednik Barack Obama i njegov ruski kolega Dmitrij Medvedev 2010. godine, novi ugovor o startu ograničava broj strateških nuklearnih bojevih glava koje Sjedinjene Države i Rusija mogu rasporediti.
Svaka je ograničena na ne više od 1.550, a najviše 700 raketa i bombardera dugog dometa. Strateško oružje su one koje je osmislila svaka strana kako bi pogodile neprijateljske centre vojne, ekonomske i političke moći.
Ugovor je stupio na snagu 2011. godine, a produžen je 2021. godine još pet godina nakon što je američki predsjednik Joe Biden preuzeo dužnost. 2023. g. Putin suspendirao je sudjelovanje Rusije, ali Moskva je rekla da će i dalje promatrati granice bojnih glava.
Ugovor istječe 5. veljače 2026. sigurnosni analitičari očekuju da obje strane krše ograničenja ako se ne produže ili zamijene.
Koje su ostale nuklearne točke svađe?
U simptomu temeljnih napetosti, gospodin Trump je ovog mjeseca rekao da je naredio dvije američke nuklearne podmornice da se približe Rusiji zbog onoga što je gospodin Medvedev nazvao prijetećim komentarima o mogućnosti rata sa SAD -om.
Kremlj je odigrao taj potez, ali rekao je “svi bi trebali biti vrlo, vrlo oprezni” s nuklearnom retorikom.
Odvojeno, utrka s oružjem prikriva rakete kraćeg i srednjeg raspona, koje također mogu nositi nuklearne bojeve glave.
Tijekom prvog predsjedništva g. Trumpa, 2019. godine, izvukao je SAD iz ugovora koji je u ovoj kategoriji ukinuo sve oružje. Moskva je negirala svoje optužbe da to vara.
Sjedinjene Države planiraju započeti raspoređivanje oružja, uključujući rakete SM-6 i Tomahawk, prethodno postavljene uglavnom na brodove, kao i nove hipersonične rakete, u Njemačkoj iz 2026. godine.
Rusija je rekla da ovog mjeseca više ne primjećuje ograničenja u kojem bi mogla implementirati rakete srednjeg raspona.
