Danas navečer (prema vremenu u Hrvatskoj) će se na Aljasci, nekadašnjoj “Ruskoj Americi” prodanoj SAD-u 1867., sastati ruski predsjednik Vladimir Putin i američki predsjednik Donald Trump.
Trump je sinoć rekao da sve što želi učiniti jest “postaviti stol za sljedeći sastanak” te ponovno spomenuo mogućnost novih razgovora na kojima bi sudjelovao i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski. “Mislim da se Putin neće igrati sa mnom”, poručio je Trump uoči sastanka.
Susret u blizini Anchoragea podsjeća na samite iz doba hladnoratnog detanta, bez posrednika i s izravnim pregovorima dviju velesila, čiji su odnosi pogoršani nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022.
Aljaska u Rusiji budi nostalgiju za carskim vremenima i vrhuncem teritorijalnog širenja, a u javnosti se povremeno raspravlja o niskoj prodajnoj cijeni i pravnoj valjanosti transakcije.
Pojedini političari, poput predsjednika Dume Vjačeslava Volodina, nazivali su je “spornim teritorijem” koji bi trebalo vratiti, no Putin je 2014. odbacio ideju, iako je priznao da je prodaja bila “jeftina”. Volodin se na društvenim mrežama šalio o “ponovnom osvajanju” jer na Aljasci “žive naši medvjedi”.
Sastanak Trumpa i Putina na strateškoj lokaciji iz hladnog rata
Povijest baze gdje će se sastati, imena Elmendorf-Richardson u blizini Anchoragea, najvećeg grada savezne države Aljaske, započela je 1940. godine.
Prvotno je imala ključnu ulogu u američkim vojnim operacijama protiv Japana u Drugom svjetskom ratu, ali je vrhunac aktivnosti doživjela nakon 1945. porastom napetosti između Sovjetskog Saveza i Sjedinjenih Država
Do 1957. otprilike je 200 borbenih zrakoplova stacionirano u Elmendorfu i još jednoj bazi na Aljasci dok je u regiji instalirano više radarskih sustava. U narednim desetljećima se vojna prisutnost na Aljasci postupno smanjivala, dijelom zbog preraspoređivanja vojnih resursa prema ratu u Vijetnamu. Ipak, baza je zadržala velik strateški značaj, a naročito usred sve većeg zanimanja za Arktik.
Golema baza ima preko 800 zgrada, dvije piste i oko 6000 vojnih djelatnika, prema internetskoj stranici pacifičkog zapovjedništva ratnog zrakoplovstva (PACAF).
Povrh očite logističke prednosti za organiziranje sastanka ruskog i američkog predsjednika na takvoj zatvorenoj i krajnje sigurnoj lokaciji, izbor vojne baze je simboličan, prema George Beebeu, bivšem specijalistu CIA-e za Rusiju i stručnjaku američkog think-tanka Quincy Institute for Responsible Statecraft. “Ovime Donald Trump pokazuje da ovo nije hladni rat. Kao da poručuje: Ne ponavljamo one hladnoratovske samite koji su se održavali u neutralnim zemljama, u Austriji, Švicarskoj i Finskoj. Ulazimo u novu eru”, tvrdi stručnjak.
Osim toga, Putin neće letjeti preko trećih zemalja i tako će izbjeći moguće neugodne situacije, a udaljenost između Rusije i Aljaske je oko 90 km. Naravno, Kijev se žalio što se o njima odlučuje na drugom kraju svijeta.
Sastanak Trumpa i Putina će prvo biti jedan na jedan: Slijedi ova ruska delegacija