Dionice Intela, američkog proizvođača čipova, porasle su krajem prošlog tjedna za više od sedam posto nakon što su procurile informacije o mogućem ulaganju Trumpove administracije u vlasnički udio kompanije.
Prema izvorima upoznatima s razgovorima, prijedlog je proizašao nakon sastanka predsjednika Donalda Trumpa i izvršnog direktora Intela Lip-Bu Tana početkom tjedna, iako detalji još nisu definirani te dogovor može propasti, objavio je Financial Times.
Potencijalno stjecanje udjela naglašava sve intervencionističkiji pristup Trumpove administracije prema korporativnoj Americi. Sličan potez zabilježen je ranije ove godine kada je Washington uzeo tzv. “zlatnu dionicu” u US Steelu kao uvjet odobravanja preuzimanja od strane japanskog Nippon Steela, čime je stekao pravo veta na ključne odluke.
Potezi konkurencije
Slučaj s Intelom dolazi u trenutku kada su konkurenti Nvidia i AMD postigli dogovor koji im omogućuje prodaju naprednijih AI čipova u Kini u zamjenu za dijeljenje dijela prihoda s državom. Intel je odbio komentirati izravne pregovore, ali je poručio da “ostaje predan podršci predsjednikovim naporima za jačanje američke tehnološke i proizvodne vodeće pozicije”.
Glasnogovornik Bijele kuće Kush Desai izjavio je da se svi razgovori o “hipotetskim transakcijama” trebaju smatrati spekulacijom dok ih službeno ne potvrdi administracija.
Kapitalna injekcija
Trump se s Tanom sastao u ponedjeljak u društvu ministra trgovine Howarda Lutnicka i ministra financija Scotta Bessenta. Nakon sastanka, predsjednik je pohvalio novog čelnika Intela i najavio daljnje konzultacije. Ključan motiv za razmatranje ulaganja, prema izvoru, jest želja administracije da revitalizira Intelovu tvornicu u Ohiju, projekt koji je 2022. najavljen kao potencijalno najveći pogon za proizvodnju poluvodiča na svijetu, no čija je realizacija više puta odgađana.
Tan, koji je u ožujku preuzeo dužnost od Pata Gelsingera, suočen je s izazovom zaustavljanja gubitaka u proizvodnji čipova. Kompanija je nedavno odustala od projekata u Njemačkoj i Poljskoj te dodatno usporila gradnju u Ohiju. Kapitalna injekcija iz Washingtona mogla bi obnoviti zamah i ublažiti pritisak na poslovanje pritisnuto konkurencijom tajvanskog TSMC-a.
