Prije 35 godina, iz političkih, ekonomskih, društvenih i etničkih razloga, dogodio se raspad Jugoslavije. Prije toga, SFR Jugoslavija se smatrala najrazvijenijom od svih komunističkih država, danas su većina bivših jugoslavenskih republika prilično siromašne zemlje.
Prve zemlje koje su napustile Jugoslaviju bile su Hrvatska i Slovenija 1991. godine, a prva je nastradala Slovenija što je dovelo do desetodnevnog rata između nove nacije i srpske JNA vojske. Rat nije bio toliko nasilan kao budući sukobi. Ta činjenica istaknuta je kao jedan od mogućih razloga za sljedeće razdoblje stabilnosti u Sloveniji.
Prije raspada Jugoslavije, federalna republika je dobro poslovala u smislu gospodarstva i međunarodnih odnosa, piše Borgen Project. Nova nacija je ekonomski rasla i pridružila se EU i NATO-u 2004. godine.
Slovenija je članica EU-a i eurozone
Osim povremenih političkih sporova, nacija i gospodarstvo i danas ostaju jaki, a država je u mogućnosti izravno pomagati svojim siromašnijim građanima socijalnim transferima, što je oko 12% njih i niža je stopa siromaštva nego u drugim bivšim jugoslavenskim zemljama.
Strateški smještena između tržišta srednje Europe i Balkana, s izvrsnom infrastrukturom i dobro obrazovanom radnom snagom, ova zemlja s nešto više od 2 milijuna stanovnika atraktivna je destinacija za strana ulaganja, Global Finance Magazine.
Donijeli novi zakon za radnike: Slobodan petak, produženi vikend ili šest sati rada
Nakon stjecanja neovisnosti od Jugoslavije 1991. godine, Slovenija je postigla izvanredan socioekonomski napredak, sa značajnim povećanjem dohotka po glavi stanovnika, padom stope nezaposlenosti i poboljšanjima u fiskalnim računima.
Kao članica EU i eurozone, glavni pokretači njezina raznolikog gospodarstva su automobilski, potrošački elektronički, farmaceutski i turistički sektor.
Stalni problem ostaju korupcija, birokracija i uplitanje u pravosuđe
Međutim, slovensko poslovno okruženje suočava se i s izazovima, što uključuje veliku ovisnost o izvozu, ranjivost na ekonomsku sudbinu trgovinskih partnera i ovisnost o uvozu energije. Osim toga, unatoč određenom napretku, stalni problemi ostaju korupcija, birokratske prepreke i podložnost političkom uplitanju u pravosudni sustav.
Slovenija će do 2029. godine po BDP-u dostići Englesku, a već je prestigla Španjolsku, Grčku, Portugal, te je sad na prosjeku EU-a po BDP-u, dok se očekuje daljnji rast. Prema kupovnoj moći dostižu Italiju i pokazuju da su sve priče o tome kako je Hrvatska dostigla Sloveniju, pa i po plaćama – deplasirane.
Kosovo ima površinu od oko 11.000 četvornih kilometara i populaciju od oko 1,9 milijuna, što ga čini najgušće naseljenim područjem na Balkanskom poluotoku. Iako je Kosovo, koje ima dugogodišnje teritorijalne sporove, bilo dio Srbije prije proglašenja neovisnosti, čak 90 % stanovništva na tom teritoriju su Albanci, piše iNEWS.
Rat na Kosovu
U zemlji su postojali mnogi etnički sukobi, tako da su lokalni nacionalisti organizirali Oslobodilačku vojsku Kosova (OVK) kako bi dobili značajnu neovisnost. Albanci na području Kosova oružano su se pobunili 1998. godine kako bi se osamostalili od Srbije, koja je provela etničko čišćenje, što je dovelo do intervencije zemalja NATO-a, a poznati Rat na Kosovu izbio je 1999. godine.
U Srbiji je interveniralo 13od 19 članica NATO-a tijekom 78-dnevnog rata na Kosovu, a Beograd je odgovorio deportacijom velikog broja etničkih Albanaca, stvarajući najgoru izbjegličku krizu u Europi od Drugog svjetskog rata. Broj stanovnika na Kosovu znatno je smanjen, izgradnja infrastrukture na teritoriju stagnira, a prometna mreža također je pretrpjela ozbiljnu štetu.
U konačnici, Srbija je nakon rata intervencijom zapadnih sila izgubila svu kontrolu nad Kosovom. Čak i nakon proglašenja neovisnosti sukob sa Srbijom se nastavio, jer neke članice međunarodne zajednice nisu priznale Kosovo, što znači da ono nije moglo uživati u pogodnostima članstva. Njegovi građani se ne mogu slobodno kretati unutar EU, iako mnogi žele migrirati.
Kosovo je treća najsiromašnija zemlja Europe
Nedavno su započeli pregovori o pridruživanju Kosova EU, a Vijeće Europe također pruža pomoć na Kosovu od završetka rata i nastavlja raditi na pomaganju deprivilegiranima. Putovanje Kosova prema modernom, tržišno orijentiranom gospodarstvu suočava se s teškim izazovima.
Dok su Sjedinjene Američke Države i većina članica EU formalno priznale neovisnost Kosova od Srbije 2008. godine, mnoge druge zemlje i međunarodne institucije, uključujući Ujedinjene narode, nisu.
Dakle, pod pretpostavkom da je riječ o suverenoj zemlji, a ne neovisnom srpskom teritoriju, Kosovo je 2020. godine imalo BDP po glavi stanovnika od 4.440 dolara, što ga čini trećom najsiromašnijom zemljom u Europi, nakon Gruzije i Ukrajine, pokazuje World Population Review 2025.
Izuzetno visoko nezaposlenost
Oko 30% stanovništva Kosova zarađuje prihod koji je ispod granice siromaštva, što znači da oko 550.000 ljudi živi u siromaštvu. Osim toga, Kosovo je 2016. godine imalo izuzetno visoku stopu nezaposlenosti od 34,8%, s većinom obitelji koja je zarađivala manje od 500 eura mjesečno.
Ipak, s preko 50% stanovništva mlađeg od 25 godina, blizinom europskih tržišta, niskim troškovima rada i značajnim prirodnim resursima, najmlađa europska zemlja uspjela je privući interes nekoliko međunarodnih tvrtki.
No, izravna strana ulaganja (FDI) ostaju ograničena, a slabo diverzificirano gospodarstvo uvelike se oslanja na doznake dijaspore i međunarodnu potporu, dok dodatne slabosti uključuju političku nestabilnost i uplitanje u gospodarstvo i pravosuđe, korupciju i krhku vladavinu prava, nepouzdanu opskrbu energijom, neadekvatnu infrastrukturu i znatnu sivu ekonomiju.
Najsiromašnija država južne Europe
Pod jakim diplomatskim pritiskom Srbije, samo 117 zemalja Ujedinjenih naroda priznalo je državnost Kosova. Neriješeni sporovi oko suvereniteta suočavaju Kosovo sa stalnim izazovima u nacionalnom razvoju i do sada se suočava s mnogim preprekama na putu sudjelovanja u međunarodnom gospodarstvu.
Uz svoj položaj bez izlaza na more, Kosovo je postupno postalo najsiromašnija država u južnoj Europi, a prihodi u odnosu na Sloveniju su 7 puta manji. U 2021. godini prosječna mjesečna plaća ljudi nakon oporezivanja iznosila je 416 eura, a oko 1/5 ljudi živi na granici siromaštva ili ispod toga.
Nakon raspada Jugoslavije, bivše nacije su napravile značajan napredak u obnovi i postizanju stabilnosti. Zemlje poput Slovenije doživjele su gospodarski rast i međunarodnu integraciju, što je rezultiralo nižim stopama siromaštva.
