Dok cijene i uvoz povrća rastu, domaće povrće završava u smeću. Tužna je ovo istina, pogotovo bolna za umirovljenike, koji si s malim mirovinama ne mogu priuštiti svježe domaće voće i povrće, čije cijene su sve veće.
Novinari Dnevnika nove TV snimili su potresne snimke povrća koje je završilo bačeno jer ga proizvođači nisu uspjeli prodati zbog jeftine konkurencije iz uvoza. Zbog toga su otkupne cijene toliko niske da se uopće ne isplati domaćim proizvođačima.
“To je jako žalosno”, kaže kumica Katica. “Ja sam i plakala neku večer. Onaj gospodin kaže da je bacio toliko krastavaca, a ljudi su gladni i nemaju što jesti”, rekla je Božica.
Traže da državi zabrani uvoz tijekom ljeta
OPG-ovci na tržnici ističu da su ulazni troškovi visoki, pa rastu i cijene, a ono što se ne proda brzo, završi u smeću. Petra, vlasnica OPG-a, kaže da su vrućine grozne i da zbog toga puno povrća propada. Jadranka, također vlasnica OPG-a, smatra da bi država trebala pomoći poljoprivrednicima.
Neki proizvođači traže od države da tijekom ljeta zabrani uvoz hrane u kojoj smo samodostatni, ali zbog pravila Europske unije to je teško ostvarivo. Unija želi povećati izbor roba i usluga kako bi kvaliteta bila bolja, a cijene niže. U praksi, dok uživamo u poljoprivrednim potporama, ne možemo zabraniti uvoz jeftinije robe.
Mladen Jakopović iz Hrvatske poljoprivredne komore ističe da se moramo prilagoditi uvjetima zajedničkog tržišta i paziti kako se sklapaju ugovori te koristiti pravnike za zaštitu.
‘Naša roba je krenula dosta jako’
“Jednostavno bilo je još dosta uvozne robe, naša roba je krenula dosta jako jer je bilo pogodno vrijeme, bilo je toplo i pojavio se veliki višak na tržištu, a potrošači su i dalje plaćali visoke cijene”, ispričao je Vjekoslav Budanec iz Zajednice udruga hrvatskih povrćara.
Žive u kamp-prikolicama: ‘Ne možemo platiti stanarinu zbog turista, ovako živimo na vlastitom otoku’
Kad su cijene u nabavi pale, pale su toliko da je povrtlarima uopće ne isplati prodati povrće. Petar iz Zagreba kaže da je sve neorganizirano i da se selo uništava.
Problem bacanja hrane nije endemičan za Hrvatsku. Globalno, oko 30 posto proizvedene hrane se baci zbog tržišnih uvjeta, nemara ili isteka roka, a to je količina hrane koja bi mogla nahraniti 2 milijarde ljudi.
Komentari