Bolest plavog jezika (Bluetongue) posljednjih mjeseci predstavlja jednu od najvećih prijetnji stočarstvu u regiji. Nakon što su u Sloveniji i Hrvatskoj tijekom srpnja i kolovoza potvrđeni brojni slučajevi, raste zabrinutost da bi se virus mogao proširiti i na Bosnu i Hercegovinu, upozorava Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ).
Što je bolest plavog jezika?
Riječ je o virusnoj bolesti preživara koju uzrokuje Orbivirus iz porodice Reoviridae. Virus se ne prenosi izravnim kontaktom životinja, nego putem krvopijućih insekata – ponajviše komaraca roda Culicoides. Kod ovaca, najosjetljivije vrste, bolest izaziva visoku temperaturu, oticanje glave, otežano disanje i plavkastu boju jezika, što često završava uginućem. Smrtnost može doseći i do 30 posto.
Posljedice su višestruke – od izravnih gubitaka zbog uginuća stoke, preko smanjene mliječnosti i prirasta mesa, do zabrane izvoza i pada vrijednosti stočarskih proizvoda.
Situacija u regiji i rizik za BiH
Prema podacima veterinarskih službi, Hrvatska je do sredine kolovoza evidentirala bolest u šest županija na 18 lokacija. U Istri je uginuće više desetaka ovaca izazvalo paniku među stočarima. Slovenija je već ranije tijekom ljeta prijavila prvi slučaj, a stručnjaci upozoravaju da se virus širi zahvaljujući klimatskim promjenama i povećanoj prisutnosti komaraca.
Serotip 8 bolesti plavog jezika posljednjih godina potvrđen je u nizu europskih zemalja, uključujući Italiju, Portugal, Španjolsku i Švicarsku.
Iako trenutno nema potvrđenih slučajeva u BiH, zemlja je već bila pogođena epidemijama 2002., 2006., 2014., 2017. i 2018. godine. Veliki broj ovaca u stočnom fondu i česte slabosti u biosigurnosti čine BiH posebno ranjivom.
Preporuke stručnjaka: DDD mjere i biosigurnost
Institut iz Zenice naglašava da su dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija (DDD) ključne mjere zaštite. Potrebno je redovito čistiti i dezinficirati objekte, koristiti insekticide i repelente za životinje te uklanjati stajaće vode u kojima se razmnožavaju komarci.
Vakcinacija, iako vrlo učinkovita, provodi se samo uz odobrenje nadležnih institucija i najčešće u pograničnim područjima. Kao dodatna biosigurnosna mjera preporučuje se držanje stoke u zatvorenim objektima tijekom sumraka i svitanja, kada su komarci najaktivniji.
Moguće mjere u slučaju pojave bolesti
Ukoliko se bolest potvrdi u BiH, predviđene su hitne mjere – uvođenje zona ograničenja kretanja, zabrana izvoza i posebne veterinarske kontrole, u skladu sa standardima Svjetske organizacije za zdravlje životinja (WOAH) i Europske unije.
Upozorenje farmerima
Veterinari pozivaju farmere da svakodnevno pregledaju stoku, koriste repelente, čiste farme i odmah prijave bilo kakve simptome. „Bolest plavog jezika ne poznaje granice. Jedini način da se spriječi nova epidemija i ekonomska šteta jest brzo i sustavno provođenje preventivnih mjera“, navode iz INZ-a.
Prema njihovim riječima, samo zajedničko djelovanje veterinarskih službi i stočara može sačuvati stočni fond BiH i spriječiti scenarij iz ranijih godina.
