Politike poreza na imovinu razlikuju se diljem Europe. U nekim zemljama, poput Ujedinjenog Kraljevstva i Francuske, porezi na imovinu čine značajan udio i BDP-a i ukupnog oporezivanja, dok Španjolska pak razmatra 100 postotni porez na kuće koje kupuju kupci izvan EU. Iako je cilj ublažiti stambeni problem zemlje, porez na imovinu glavni je izvor prihoda u mnogim europskim zemljama.
Prema Europskoj komisiji, porez na imovinu kao udio BDP-a u EU kreće se od 0,3% u Češkoj i Estoniji do 3,7% u Francuskoj u 2023. Prosjek EU je 1,9%, piše Euronews. Kada se uključe zemlje Europskog udruženja slobodne trgovine (EFTA), UK i Turska – koristeći neke podatke OECD-a, UK se nalazi neznatno iznad Francuske, iako obje imaju oko 3,7%. Belgija je na 3,2%, Španjolska peta s 2,5%, a slijedi Grčka s 2,7%. Ostale zemlje s udjelom iznad 2% uključuju Island, Luksemburg, Dansku, Švicarsku, Italiju i Portugal.
Porez na imovinu čini manje od 1% BDP-a u gotovo polovici od 32 zemlje na popisu. Posebno je nizak u Slovačkoj, Litvi, Estoniji i Češkoj, sve ispod 0,5%. Među pet najvećih europskih gospodarstava, Njemačka ima znatno niži udio s 1% u usporedbi s ostalima. Italija je četvrta s 2,1%, dok su Francuska i UK na vrhu popisa. Sjeverozapadna Europa prikuplja veći postotak svog BDP-a putem poreza na imovinu, dok istočna Europa i baltičke zemlje prikupljaju niži udio.
Prema OECD-u, porezi na imovinu uključuju sve ponavljajuće i jednokratne namete na korištenje, vlasništvo ili prijenos imovine. Obuhvaćaju poreze na nekretnine ili neto bogatstvo, poreze na nasljedstvo i darove te poreze na financijske i kapitalne transakcije. Ujedinjeno Kraljevstvo prikupilo je najviše prihoda od poreza na imovinu u 2023. godini, 115 milijardi eura, a slijedi Francuska sa 104,5 milijardi eura. Ove dvije zemlje dominiraju prihodima od poreza na imovinu, a trećeplasirana Italija prikupila je samo 45,3 milijarde eura. Njemačka i Španjolska zaokružuju prvih pet, prikupivši 41,4 milijarde eura, odnosno 36,8 milijardi eura. Ukupan iznos za EU iznosi 318,8 milijardi eura.
U 10 zemalja EU prihodi od poreza na imovinu manji su od milijarde eura, a Estonija ima najniži udio sa 110 milijuna eura. Udio poreza na imovinu u ukupnom oporezivanju uvelike varira diljem Europe. Prema podacima Europske komisije, 2023. godine u EU se kretao od 0,8% u Estoniji i Češkoj do 8,4% u Francuskoj. Prosjek EU bio je 4,7%.
Porezi na prijenos vlasništva, izraženi kao udio BDP-a, ukazuju na važnost prodaje nekretnina kao izvora državnih prihoda u nekim zemljama. Ovi porezi primjenjuju se na financijske i kapitalne transakcije, uglavnom uključujući kupnju, prodaju i poreze na promet nekretnina. Prema OECD-u, taj je udio u Italiji 2023. godine iznosio 1% BDP-a, a slijede ga Belgija, Portugal i Španjolska (sve 0,8%).
Španjolski prijedlog za 100% poreza na nekretnine za kupce izvan EU izaziva raspravu diljem Europe. U svibnju 2025., tijekom saslušanja u Europskom parlamentu, José García Montalvo, profesor ekonomije na Sveučilištu Pompeu Fabra u Barceloni, rekao je da politike poreza na nekretnine možda nisu najučinkovitiji način rješavanja određenih problema na tržištu nekretnina.
