Najnovije ažurirano izvješće američke Središnje obavještajne agencije (CIA) o Bosni i Hercegovini donosi sveobuhvatan pregled zemlje, od povijesnog razvoja i političkog ustroja, preko geografskih i klimatskih obilježja, do gospodarskih potencijala, demografskih trendova i ekoloških izazova. Dokument tako nudi svojevrsnu “sliku stanja” BiH u 2024. godini, bilježeći ključne podatke o ustrojstvu države, prirodnim resursima, stanovništvu i aktualnim društvenim kretanjima, ali i podsjećajući na povijesne događaje koji su oblikovali njezinu suvremenost.
Već u samom uvodnom dijelu u kratkim se crtama daje pregled povijesti od Austro-Ugarske do danas, a nakon dijela teksta koji navodi kako je BiH proglasila neovisnost od SFRJ 3. ožujka 1992., i to nakon referenduma koji su bojkotirali etnički Srbi, govori se i u ratu u BiH, kao i aktivnostima nakon potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma.
Ako je vjerovati američkoj CIA-i Bosna i Hercegovina trenutačno ima više od 3,7 milijuna stanovnika odnosno za 200 tisuća više nego 2013. godine kada je obavljen posljednji popis stanovništva, a njeno je ime djelomice srpskog podrijetla.
Tamo stoji kako na temelju procjene rađene 2024. godine u BiH živi 3.798.671 osoba. Kako su u CIA-i došli do tog podatka nejasno je jer procjene demografa ukazuju na to da je od 2013. godine zbog političke nestabilnosti i loše ekonomske situacije iz zemlje otišlo više stotina tisuća ljudi pa bi najveći broj stanovnika mogao biti do 2,9 milijuna.
Spominju i Korpus islamske revolucionarne garde
“Daytonskim sporazumom zadržane su međunarodne granice Bosne i Hercegovine te stvorena multietnička i demokratska vlada sastavljena od dvaju entiteta otprilike jednake veličine: uglavnom bošnjačko-hrvatske Federacije Bosne i Hercegovine i uglavnom bosansko-srpske Republike Srpske (RS). Daytonskim sporazumom također je osnovan Ured visokog predstavnika za nadzor provedbe sporazuma”, navodi CIA u svojem izvješću.
Slijede podaci koji se odnose na administrativno uređenje i karakteristike, a jedan od upečatljivih je podatak kako BiH ima 1,543 kilometra granice; od toga najviše s Republikom Hrvatskom (956 kilometara), a slijedi granica sa Srbijom u dužini od 345 kilometara te Crnom Gorom – 242 kilometra. Pritom je dužina morske obale 20 kilometara. CIA također uzima u obzir i klimatske karakteristike koje na primjeru BiH pokazuju kako zemlju obilježavaju vruća ljeta i hladne zime, dok područja na velikim nadmorskim visinama imaju kratka, hladna ljeta i duge, oštre zime. Istodobno, uz obalu su prisutne blage, kišne zime.
U dijelu izvješća koji tretira gospodarske potencijale BiH jasno se može izvući zaključak o tomu kako je država iznimno bogata rudama; CIA tako ističe kako u zemlji postoje ugljen, željezna ruda, antimon, boksit, bakar, olovo, cink, kromit, kobalt, mangan, nikal, uz dostupnost gline, gipsa, soli, pijeska, drva, kao i hidroenergije. Nadalje, vidljiv je iznimno visok postotak poljoprivrednog zemljišta; procjena je kako je riječ o čak 44,2% (od toga postotka oranice su 19,7%, stalni pašnjaci 22,4%, dok trajni nasadi čine tek 2,1%). Šume pak čine 42,7 posto zemljišta.
Politički sustav je složen, s Federacijom i Republikom Srpskom koje pokrivaju otprilike jednak dio teritorija (51% i 49%). Posebno je istaknuta simbolika zastave BiH: trokut koji označava tri naroda, zvijezde Europu, a boje (bijela, plava i žuta) mir i neutralnost. Zanimljivost je što je CIA u rubrici koja tretira terorističke organizacije u BiH navela Korpus islamske revolucionarne garde – Snage Qods.
Najviše je Bošnjaka
Podaci o broju stanovnika navode na zanimljiv zaključak, procjene iz 2024. godine upućuju na to kako u zemlji živi 3,798.671 žitelj, ali je nacionalni omjer preuzet iz popisa 2013. godine (Bošnjaka 50,1%, Srba 30,8%, Hrvata 15,4%, ostalih 2,7%, dok se 1 posto stanovnika nije izjasnilo). CIA napominje i kako vlasti Republike Srpske osporavaju metodologiju i odbijaju priznati rezultate; ali i kako je naziv “Bošnjak” zamijenio riječ “Musliman” kao etnički izraz dijelom kako bi izbjegao zabunu s vjerskim izrazom musliman – sljedbenik islama. A kada već govorimo o religiji, CIA donosi podatke iz popisa 2013. godine prema kojima religijsku strukturu BiH čine muslimani (50,7%), pravoslavci (30,7%), rimokatolici (15,2%), ateisti (0,8%), agnostici (0,3%), ostali (1,2%), dok je neizjašnjenih/bez odgovora 1,1%.
U Bosni i Hercegovini se nastavlja starenje stanovništva, a o tomu govori i podatak kako je prosječna starost ukupnog stanovništva, prema procjenama iz 2024. godine, iznosila 44,8 godina, dok su negativni demografski trendovi jasno uočljivi kroz procjenu kako je stopa rasta stanovništva bila minus 0,25 posto.
Procjena o očekivanom trajanju života je 78,5 godina (muškarci 75,5, a žene 81,6 godina), a u kontekstu životnog prostora 50,3 posto ukupnog stanovništva živi u gradovima. Najveći ekološki izazovi sadržani su kroz onečišćenje zraka, krčenje šuma i ilegalnu sječu, neadekvatne uređaje za pročišćavanje otpadnih voda i upravljanje poplavama, kao i problematiku odlaganja gradskog otpada, dok su najveća prirodna opasnost razorni potresi.
Za nacionalni simbol navedeno je kako je to “zlatni ljiljan”. U CIA-i su se, uz ostalo, pozabavili i time koliko ljudi u BiH piju. Tako se pozivaju na procjene iz 2019. godine po kojima svaki stanovnik BiH godišnje popije ukupno 5,46 litara čistog alkohola kroz različita pića, a dominira pivo.
Bošnjački ratnik ljutit: ‘Hrvatima treba objasniti tko ih je oslobodio’
