Paket sigurnosnih jamstava za Ukrajinu mogao bi poprimiti konkretan oblik već ovog tjedna, dok europski čelnici koriste podršku američkog predsjednika Donalda Trumpa za plan koji uključuje slanje europskih trupa kao dio mogućeg mirovnog sporazuma. Nakon summita u Bijeloj kući u ponedjeljak, koji je rezultirao čvršćom američkom predanošću jamstvima, europski čelnici nastoje iskoristiti Trumpovu ponudu i osnažiti položaj Kijeva uoči mogućeg sastanka predsjednika Vladimira Putina i Volodimira Zelenskog.
Prema informacijama Bloomberga, oko deset europskih zemalja bilo bi spremno poslati vojnike u Ukrajinu nakon završetka ruske invazije. Europski su dužnosnici, prema tom izvješću, u utorak raspravljali o planu kojim bi britanske i francuske snage bile raspoređene kao dio budućeg mirovnog sporazuma, uključujući broj vojnika i njihovu geografsku poziciju.
Izvori Bloomberga navode da bi prva faza pomoći bila usmjerena na jačanje ukrajinske vojske putem obuke i kadrovskog pojačanja. Tim bi zadatkom upravljala multinacionalna skupina koju bi činile većinom europske trupe, pri čemu bi Ujedinjeno Kraljevstvo i Francuska poslali stotine vojnika u Ukrajinu daleko od prve linije bojišta.
Može li Europa pružiti sigurnosnu potporu Ukrajini
Bijela kuća je ranije objavila da će SAD sudjelovati u koordinaciji sigurnosnih garancija za Ukrajinu, no rusko Ministarstvo vanjskih poslova oštro odbacuje slanje bilo kakvih snaga iz NATO zemalja za provedbu mirovnog sporazuma. Trump je rekao da američka vojska neće ići u Ukrajinu, no ostavio je otvorena vrata za drugačiji oblik potpore.
Druge moguće opcije za sigurnosni sporazum uključuju zračnu potporu, zonu bez pomorskog prometa, dijeljenje obavještajnih podataka i vojnu opremu. Uvođenje zone zabrane letenja iznad Ukrajine ili zone bez pomorskog prometa preko Crnog mora igrale bi na snage NATO-a, jer same američke zračne i pomorske sposobnosti daleko nadmašuju ruske. Dijeljenje američkih obavještajnih podataka s Kijevom radi upozorenja na moguću buduću rusku agresiju također bi predstavljalo ogromnu prednost svakoj potencijalnoj snazi za odvraćanje.
No, to neće biti nimalo lagan zadatak. Raspoređivanje vojnika duž oko 1.600 km duge granice Ukrajine s Rusijom zahtijevalo bi oko 100.000 vojnika u svakom trenutku, koji bi morali biti obučeni, raspoređeni i rotirani, što bi ukupno zahtijevalo oko 300.000 vojnika. U konačnici, samo vojnici vjerojatno neće biti dovoljna prijetnja za odvraćanje Vladimira Putina, kaže vojni analitičar Sean Bell za Sky News.
A tko će paziti na Kinu ili Iran? Ovo je jako opasno
Cijela britanska vojska činila bi samo 10% tog broja, a Francuska bi vjerojatno mogla doprinijeti s dodatnih 10%, navodi Bell. Nekoliko europskih zemalja smatra da si ne mogu priuštiti slanje vojnika u zajedničke snage zbog svoje blizine Ukrajini i rizika od daljnje ruske agresije. Italija, poput SAD-a, izjavila je da nije spremna poslati svoje vojnike.
„Nisu ni blizu broja koji je potreban,“ dodaje Bell. „A čak i kad biste mogli, stavljanje svih NATO-ovih snaga u jednu zemlju nasuprot Rusiji bilo bi jako opasno – i ostavilo bi Kinu, Sjevernu Koreju, Iran ili Rusiju slobodnima da rade što žele.“ Bell kaže da će pregovori o tome – kao i o mogućem odricanju ukrajinskog teritorija – biti dvije najteže točke u okončanju rata. Vojni čelnici NATO saveza u srijedu će održati virtualni sastanak na kojem će sudjelovati i američki vojni predstavnici.
Europa igra jako opasnu igru: Javno hvale Trumpa, a iza kulisa se nadaju nečem sasvim drugom
Ukrajina se već nudi da će kupiti dodatnih 90 milijardi dolara američkog oružja uz pomoć europskih fondova, rekao je ovaj tjedan Zelenski. Bell kaže da bi svaki sigurnosni sporazum vjerojatno obuhvaćao i drugu vojnu opremu, logistiku i obuku kako bi se Ukrajina dugoročno bolje mogla braniti. „Isprva bi Ukrajina trebala vjerodostojnu zapadnu podršku, ali s vremenom bi se trebalo nadati da će međunarodna zajednica osigurati da Ukrajina izgradi vlastite domaće sposobnosti. Jer iako je trenutno velika pažnja usmjerena na Ukrajinu, za pet godina bit će drugačijih vlada i drugih prioriteta – zato ta podrška mora trajati.“
