Svako malo vrgorski gradonačelnik Mile Herceg voli se pohvaliti nekim priznanjem ili nagradom na društvenim mrežama, a koliko to ima veze sa stanjem na terenu i činjenicama o tome bi se dalo raspravljati.
Nedavno smo pokazali kako je priča o pozitivnom prirodnom prirastu u vezi demografije, jedna u nizu od statističkih dezinformacija. Naime, sad je riječ o potpuno drugom području, ali isto tako važnom.
Grad Vrgorac je osvojio ove godine prvo mjesto u kategoriji malih gradova do 10.000 stanovnika u sklopu ekološke akcije “Od izvora do mora”. Projekt je trajao mjesec dana, od 17. veljače do 17. ožujka, gradovi koji su se prijavili morali su organizirati akcije prikupljanja ambalažnog otpada, uz izvještavanje o broju volontera i prikupljenog otpada. Svaka nagrada koja dođe u Tinov grad, vrijedna je pažnje, tako i ova. No, što kaže stanje na terenu?
Zapadna sela poput Dugih Njiva, Kljenka i Kozice na udaru su građevinskog lobija s Makarskog primorja koji tu pokušava iskrcati ili ostaviti građevinski šut, u brdsko-planinskim selima divlji deponiji niču kao gljive poslije kiše, i rijetko se saniraju, dok je u poljima Rastoku, Jezeru i Bunini sve više plastičnih folija, najlona, ali, nažalost, i ambalaže od pesticida.
Komunalci spavaju
Iako postoje odgovarajući kontejneri za recikliranje tog otpada, ekološka svijest mnogih još nije na visokom nivou, ali postoji i još nešto, gradska tvrtka koja bi trebala o tome brinuti – zna “zaspati”. Riječ je o “Gradskoj čistoći”, čiji vrijedni djelatnici drže ovaj gradić prilično čist za skromne plaće, no koliko njihovi šefovi koordiniraju s prikupljanjem otpada i zbrinjavanju po poljima, najbolje vide brojni vozači i prolaznici koji se voze LC 67207 preko Rastoka do Vrgorca ili graničnog prijelaza Orah – Orahovlje.
Upravo zgroženi tim prizorima, objavili smo jedan članak u travnju ove godine, no očito nitko iz toga nije izvukao pouke, jer sad smo uočili još veću hrpu smeća, uglavnom folija od jagoda, razne ambalaže od pesticida uz kanale za natapanje.
Komično opravdanje
Pored lokalnog stanovništva svaki dan to gledaju i turisti koji idu na ljubuške vodopade Kravicu i Koćušu, odnosno hodočasnici koje navigacija pošalje tom cestom prema Međugorju.
– Nisu bili cijeli kolovoz, ne znam zašto. Možda su bili na godišnjem? – kazao nam je jedan poljoprivrednik iz Oraha.
Što je zapelo s prikupljanjem otpada po poljima, htjeli smo čuti iz prve ruke, od Tonija Grljušića, direktora “Gradske čistoće”.
– Danas smo krenuli s pražnjenjem kontejnera u Jezeru, a sutra ćemo u Rastoku. Bio je produžen vikend, osim toga, radovi u poljima po pitanju uklanjanja folija su sad pri kraju, pa smo čekali da se sve to završi – istaknuo je Grljušić.
