Rusija je prošlog mjeseca održala masovne vojne vježbe na Arktiku, prostoru koji predsjednik Vladimir Putin smatra strateški ključnim za budućnost zemlje. U vježbi nazvanoj “Srpanjska oluja” sudjelovalo je 150 brodova, 15 tisuća vojnika, više od 120 zrakoplova i deset obalnih raketnih sustava.
Vježbe su obuhvatile proturaketnu i protupodmorničku obranu, osiguranje plovnih putova i testiranje novih tehnologija, uključujući dronove. Pomorska parada pritom je izostala zbog straha od mogućih ukrajinskih napada bespilotnim letjelicama.
Arktik, kojeg su klimatske promjene drastično počele mijenjati, za Rusiju predstavlja golem strateški potencijal jer sadrži oko 22 posto svjetskih neotkrivenih, ali iskoristivih rezervi nafte i plina, a Putin ga vidi i kao polugu nacionalne sigurnosti i gospodarskog razvoja.
Moskva kontrolira više od polovice arktičke obale, a kroz Sjeverni morski put želi osigurati prometnu povezanost i eksploataciju resursa. Od 2014., a posebno nakon invazije na Ukrajinu 2022., Rusija ubrzano militarizira regiju, modernizira baze i jača Sjevernu flotu na poluotoku Koli, gdje su smještene strateške nuklearne podmornice.
🚨⚡️ ‘JULY STORM’ BEGINS!
Russia launches massive naval drills across the Pacific, Arctic, Baltic & Caspian Seas
150+ warships, 120 aircraft & 15,000 troops in action — testing long-range strikes, anti-sub tactics & drone warfare.
A show of force on all fronts 🇷🇺🔥 pic.twitter.com/DWYRTobVS7
— RussiaNews 🇷🇺 (@mog_russEN) July 23, 2025
Upozorenje SAD-a
Sjedinjene Države i saveznici sve više upozoravaju na rusku dominaciju na Arktiku. Washington raspolaže s tek dva ledolomca u odnosu na Rusiju koja ih ima četrdeset, no planira ubrzanu gradnju 30 novih brodova. SAD Arktik promatra kao polje za obuzdavanje i Rusije i Kine, budući da se i Peking uključuje u utrku.
Kina, iako nije arktička država, naziva se “bliskoarktičkom”, ulaže u istraživanja, energetiku i infrastrukturu, a posebice surađuje s Moskvom. Njezini interesi usmjereni su na Sjeverni morski put i pristup rijetkim metalima, što izaziva zabrinutost Zapada zbog moguće vojne uporabe projekata.
Geopolitički odnosi u regiji drastično su se promijenili nakon ruskog napada na Ukrajinu i ulaska Finske i Švedske u NATO. Danas je sedam od osam arktičkih država u Savezu, a Rusija ostaje izolirana. Analitičari upozoravaju da je sigurnosna suradnja s Moskvom postala nezamisliva, a povjerenje potpuno nestalo. Njemačka je najavila slanje svojih brodova na Arktik do kraja 2025. godine, dok NATO saveznici ubrzano jačaju prisutnost, iako sporije od Moskve.
“Pomorske prijetnje su sve veće… Rusija militarizira Arktik. Sve više ruskih podmornica prisutno je na tom području”, izjavio je njemački ministar obrane Boris Pistorius.
Europa igra jako opasnu igru: Javno hvale Trumpa, a iza kulisa se nadaju nečem sasvim drugom
Stručnjaci ističu kako Rusija ima jasnu dugoročnu strategiju i golemi geostrateški kapital na Arktiku, od obale i baza do flote ledolomaca. Iako analitičari smatraju da otvoreni rat u regiji nije vjerojatan zbog golemih troškova i logističkih izazova, sukobi niskog intenziteta, incidenti i rastuće napetosti postaju realnost. Kako zaključuje norveški stručnjak Andreas Osthagen, Arktik više nije politički vakuum, već geopolitička stvarnost i tržište interesa velikih sila.
