Talijanska policija uhitila je ukrajinskog državljanina osumnjičenog za sudjelovanje u sabotaži plinovoda Sjeverni tok, jednog od najznačajnijih energetskih projekata Europe, priopćilo je njemačko savezno tužiteljstvo. Riječ je o muškarcu identificiranom kao Serhij K., čiji puni identitet nije otkriven u skladu s njemačkim zakonima o zaštiti privatnosti. On je, prema navodima istražitelja, igrao ključnu ulogu u napadu izvedenom u rujnu 2022. godine, kada su snažne eksplozije oštetile podmorske cjevovode u Baltičkom moru i izazvale potrese u europskoj energetici i geopolitici.
Prema priopćenju njemačkog tužiteljstva, Serhij K. uhićen je u talijanskoj pokrajini Rimini na jadranskoj obali. Akciju su izveli karabinjeri, a postupak je pokrenut temeljem europskog uhidbenog naloga. Osumnjičenik će biti prebačen u Njemačku, gdje ga očekuje izlazak pred suca. Tereti ga se za dosluh radi izazivanja eksplozije, sabotažu usmjerenu protiv ustavnog poretka i uništavanje imovine. Talijanske vlasti zasad nisu davale službene izjave o uhićenju.
Istražitelji tvrde da je Serhij K. bio dio manje skupine koja je izvela precizno koordiniranu operaciju. Polazište im je bio njemački grad Rostock, gdje su unajmili jedrilicu od lokalne charter tvrtke. Plovilo je rezervirano uz pomoć krivotvorenih identifikacijskih dokumenata i posrednika, kako bi se prikrili pravi identiteti sudionika. Skupina se jedrilicom zaputila prema Baltiku, gdje su u blizini danskog otoka Bornholma postavljene eksplozivne naprave koje su oštetile podmorske cjevovode.
Posljedice napada
Eksplozije su u trenutku kada su se dogodile odmah ocijenjene kao čin sabotaže, no unatoč opsežnim međunarodnim istragama, počinitelji nikada nisu službeno identificirani niti je itko preuzeo odgovornost. Rusija i zapadne zemlje međusobno su razmjenjivale optužbe, a incident je dodatno produbio geopolitičke napetosti izazvane ruskom invazijom na Ukrajinu.
Sustav plinovoda Sjeverni tok predstavljao je jednu od najvažnijih energetskih arterija između Rusije i Europske unije. Sjeverni tok 1, pušten u rad 2011., desetljeće je bio glavni kanal kojim je Gazprom slao ruski prirodni plin u Njemačku i ostatak Europe. Njegov “blizanac”, Sjeverni tok 2, izgrađen je, ali nikada nije pušten u rad zbog rata u Ukrajini i uvođenja zapadnih sankcija protiv Moskve.
Ovi projekti imali su snažnu geopolitičku dimenziju jer su omogućavali Njemačkoj i drugim državama izravnu nabavu ruskog plina, zaobilazeći tranzitne zemlje poput Ukrajine i Poljske. Time su predstavljali simbol dubokih energetskih i ekonomskih veza Europe i Rusije.
Srbi došli u Grčku pa ih kamenovali na cesti
Opskrba plinom
Sabotaža izvedena u rujnu 2022. zatekla je Europu u trenutku kada je već pokušavala smanjiti ovisnost o ruskim energentima. Oštećenje cjevovoda imalo je višestruke posljedice: dodatno je destabiliziralo tržište energenata, izazvalo rast cijena plina te otvorilo rasprave o sigurnosti europske kritične infrastrukture. Stručnjaci i političari incident su opisali kao “dramatičan prekid jedne ere energetske suradnje između Rusije i Europe”.
Iako opskrba plinom iz Rusije već tada rapidno opadala, eksplozije na Sjevernom toku imale su snažan simbolički i politički učinak, naglašavajući ranjivost europskog energetskog sustava i ubrzavajući potragu za alternativnim izvorima energije.
