NOVISada možete slušati članke Fox News!
Ruski predsjednik Vladimir Putin jasno je dao svoje zahtjeve što će mu trebati da prestane vojne operacije u Ukrajini prilikom razgovora s predsjednikom Donaldom Trumpom na Aljasci prije manje od tjedan dana, potvrdili su u četvrtak.
Nijedan prihvat za NATO, niti zapadne trupe u Ukrajini i ne predaju regiju Donbas – litanija zahtjeva koje je Moskva prethodno izjavila, ali o kojima je u petak službeno obavijestio Washington, za Reuters su bili upoznati s pregovorima Kremlja.
Izvještaj je također tvrdio da će Putin pristati na zamrzavanje frontnih linija na kojima trenutno stoji u Harkivu i Zaporizhzhia i odustati od nekog teritorija koji je zarobio u regijama Harkiv, Sumy i Dnipropetrovsk.
Ruske krstareće rakete pogodile su američku kompaniju u masovnom Ukrajinskom štrajku usred Trumpovog mirskog pritiska
Ruski predsjednik Vladimir Putin govori tijekom zajedničke konferencije za novinare s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom nakon njihovog sastanka o ratu u Ukrajini 15. kolovoza 2025. u Anchorageu na Aljasci. (Suraditelj/Getty Images)
Fox News Digital nije mogao neovisno provjeriti ažuriranje pregovora, mada je to očigledan pomak s zahtjeva Putina 2024. godine, koji je rekao da će Kiyiv trebati predati sve četiri regije koje je Moskva ilegalno aneksirana 2022. godine, uključujući Donjecka i Luhansk – gdje Donbas sjedi – kao i kakiv.
No, Putinova prividna promjena potražnje dolazi i nakon godina nesposobnosti Rusije da značajno pomiče linije fronta.
Nakon početne invazije u veljači 2022., ruske su snage mogle pomesti velike dijelove teritorija. No, do kraja ljeta te godine, Ukrajina je počela lansirati uspješne suprotne prekršaje gdje je privukla značajne dijelove zemlje u Khersonu i Kharkivu.
No, od 2023. godine, prednje su linije ostale u velikoj mjeri stagnirale, a Rusija je navodno zauzimala manje od 20 posto Ukrajine – od kojih je oko sedam posto ranije preuzeto 2014. godine, kada je Rusija u potpunosti okupirala Krim i dijelove Donbasa.
Ruske snage zauzimaju oko 88 posto Donbasa, gotovo cijele regije Luhansk i otprilike 75 posto Donjetka, Khersona i Zaporizhzhia.
Procjenjuje se da je teritorij pod kontrolom ruskog i Harkiv izjednačen s otprilike 150 četvornih kilometara, a dio toga u Dnipropetrovsk.
Ruski Lavrov izgleda da će privući Kinu na Ukrajinskom ‘sigurnosnim jamstvima’
Karta Ukrajine koja prikazuje teritorija koju tvrdi Rusija – Donjeck, Luhansk, Zaporizhzhia, Kherson i Krim (priloženi 2014.) – plus ruski napredak, koristeći podatke Instituta za proučavanje rata i AEI -jevog projekta kritičnih prijetnji, od 17. kolovoza, 2025. (Guillermo Rivas Pacheco, Jean-Michel Cornu/AFP putem Getty Images)
Visoki dužnosnik odbrane NATO -a istaknuo je da Putinova lista želja nije neočekivana i izrazila je sumnju da bi mogao dodati na svoj popis zahtjeva u budućnosti.
“Što god pomoglo u zaustavljanju”, rekao je službenik, koji je razgovarao s Fox News Digital pod uvjetom anonimnosti.
Ruski ministar vanjskih poslova Sergey Lavrov podigao je geopolitičke obrve ovog tjedna kada je u televizijskom intervjuu tvrdio da Moskva “nikada nije razgovarala o potrebi da zaplijeni bilo koja teritorija”.
Umjesto toga, njegovi su komentari eskalirali zabrinutost da je Putinov krajnji ratni cilj kontrola Kijeva, a ne fizička okupacija cijele Ukrajine, koje ruske snage nisu uspjele postići.
Lavrov je rekao da je cilj Kremlja “zaštititi” Ukrajinaca od vlastite vlade i tvrdio je da se “ne može razgovarati o bilo kakvim dugoročnim sporazumima” s Kiyivom “bez poštovanja” prema ruskoj sigurnosti i prava ruskih govornika u Ukrajini, Institut za studiju rata izvijestio je ovog tjedna.
“To su razlozi koji se moraju hitno ukloniti u kontekstu naselja”, dodao je Lavrov.
Američki predsjednik Donald Trump, desno, i ruski predsjednik Vladimir Putin, lijevo, održali su sastanak u zajedničkoj bazi Elmendorf-Richardson 15. kolovoza 2025. u Anchorageu, Aljaska. (Andrew Harnik/Getty Images)
Kliknite ovdje da biste dobili aplikaciju Fox News
Zabrinutost zbog suverenosti i autonomije Ukrajine bila je u porastu prije ruske invazije 2022. godine, posebno nakon izbijanja ogromnih prosvjeda u Bjelorusiji nakon navodnog ponovnog izbora predsjednika Aleksandra Lukashena 2020. godine, velikog saveznika Putina koji je u osnovi proširio belarus kao luka.
Nelagodno postavljen 2021. godine kada je Putin napisao esej tvrdeći da Ukrajina, kao i Bjelorusija, ne bi trebala postojati neovisno o Rusiji. Do kraja godine sigurnosni stručnjaci zvučali su alarm koji je Putin namjeravao napasti Ukrajinu.
Bijela kuća nije odmah odgovorila na pitanja Fox News Digital.
