Možda SDP-ovci nisu ispunili očekivanja birača s lijevog spektra jer su prilično mlako reagirali na zbivanja vezana uz nedavne koncerte Marka Perkovića Thompsona, omiljenog glazbenika hrvatske desnice. Nisu tu ulogu zastupnika lijevih ideja ispunili ni članovi stranke Možemo, čiji je zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević prihvatio organizaciju povijesnog spektakla na Hipodromu. Tako je ulogu glavne predstavnice ljevice svojim istupima o Thompsonovim koncertima preuzela pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter, koja je otvoreno osudila dio građana te korištenje “ustaških simbola” i pozdrava koji su se mogli čuti tijekom koncerta.
Primijetila je i da nadležna tijela ni organizatori nisu javno osudili te pojave. Zbog čvrstih stavova o Thompsonovu koncertu koje pravobraniteljica iznosi posljednjih nekoliko tjedana s njom je u sukob ušao i premijer Andrej Plenković, koji je rekao kako je ona na tu poziciju došla zahvaljujući njemu. “Da ja nju slušam kao premijer? Mi nju biramo. Ona je ondje zahvaljujući meni”, svisoka je poručio Plenković koji se tako oglušio na pravobraniteljičine navode o zagrebačkom koncertu u kojima je posebno problematizirala grupu ljudi koja je pjevala “neupitno ustašku pjesmu u Bogovićevoj ulici u Zagrebu dan prije koncerta”.
Osim sporne pjesme, pravobraniteljica je u zagrebačkom slučaju problem vidjela i u pozdravu “Za dom spremni” koji je odjekivao središtem grada. “Tijekom godina, a ni prije ovog koncerta, nije poslana dovoljno jasna poruka što su sve neprihvatljivi i nezakoniti iskazi mržnje i glorifikacije najmračnijih razdoblja prošlosti”, ocijenila je Šimunović Einwalter, koju su HDZ-u počeli nazivati pomalo drskom ženom bez dlake na jeziku koja se, za razliku od vodećih ljudi te stranke, usudila Plenkoviću odgovoriti nakon što je on doveo u pitanje način na koji je izabrana.
Lijeva uvjerenja
“Iako Zakon o pučkom pravobranitelju omogućuje izbor putem obične većine (50 + 1), ja sam izabrana sa 115 od 117 glasova tada prisutnih zastupnika, pri čemu je jedan listić bio nevažeći. 115 je puno glasova. HDZ nema 116 glasova, niti ih je imao tada, niti ih ima sada”, podsjetila je pučka pravobraniteljica u svojem odgovoru predsjedniku Vlade.
Činjenica je da pučkog pravobranitelja i njegove zamjenike bira Sabor na razdoblje od osam godina. Šimonović Einwalter izabrana je u ožujku 2021., nakon što je mandat istekao Lori Vidović. Glasanje je u to vrijeme bilo tajno, uz objašnjenje da je to zbog toga što je u igri više kandidata, unatoč tomu što su i 2013. saborski zastupnici izravnim glasanjem birali između dvije kandidatkinje. I danas se u dijelu HDZ-a može čuti kako se Plenković ovim imenovanjem ozbiljno opekao, uz opasku da on ionako ima problema s kadroviranjem, a oni koji su mu zamjerili baš ovo kadroviranje smatraju da se još tada tajnim glasanjem htjelo prikriti da je Plenkovićev HDZ za pravobraniteljicu izabrao ženu koja ni tada ni danas nije skrivala svoja lijeva uvjerenja koja su bliska SDP-u i Možemo. To se vidi i iz broja glasova koje je dobila u srazu s protukandidatkinjom Sandrom Hančić koja je dobila tek jedan glas.
Nakon prvog, zagrebačkog koncerta i polemika s Plenkovićem, pravobraniteljica se nije zaustavila, štoviše, čini se da je stvorila i nešto širu sliku o hrvatskom društvu pa je tako upozorila na sve učestalije korištenje ustaških simbola, ukazujući na potrebu za tim da se jače i jasnije javno osudi glorificiranje ustaštva i relativiziranje karaktera NDH. Također smatra da je nužno donijeti i novi zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira.

Dvostruki kriteriji
Na ovakav istup Šimunović Einwalter motiviralo je mnoštvo koje je na stadionu u Splitu uzvikivalo “Za dom spremni” i “Ajmo, ajmo ustaše”, a nakon toga i pjevanje na ulicama Sinja te puštanje na razglas pjesme “Jasenovac i Gradiška Stara”, koje je prethodilo Thompsonovu koncertu. Onda je, primijetila je pravobraniteljica, još i u Kninu umirovljeni pukovnik postrojbe koja je nosila ime ustaškog zapovjednika Rafaela Bobana, uzvikujući opet “Za dom spremni”, poručivao da NDH nikomu ne bi trebala smetati. Sve je, prema sudu pravobraniteljice, počelo nakon što se u javnosti počeo relativizirati i umanjivati značaj korištenja raznih simbola, a onda i spornog pozdrava slanjem poruka da je zakonit kada se koristi u širokom kontekstu Domovinskog rata. “Ovaj pozdrav koristio se i u Saboru, no sada bez ikakvih posljedica”, ogorčeno je upozorila pravobraniteljica ovih dana, ponovno udarajući na Plenkovića jer je prema njezinu sudu vlast ta koja ignorira problem, a vlast je u Hrvatskoj dugi niz godina upravo Plenković. Od njega Šimonović očekuje novi zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira, iz čega nije teško zaključiti da se pravobraniteljica među ostalim zalaže i za zabranu pozdrava “Za dom spremni”.
Thompson je nova žrtva zloglasnog Save Štrpca: Pazite što je izgovorio o njegovu koncertu
Međutim, mnogi u Plenkovićevu HDZ-u primjećuju da pravobraniteljica nikad nije s istim žarom reagirala na zbivanja u Kumrovcu, gdje se iz godine u godinu slavi zločinac Josip Broz Tito i maše se komunističkim znakovljem i zvijezdom petokrakom. Jednako tako, primjetno je iz analize njezina djelovanja, pravobraniteljica nikada nije reagirala na SDSS-ove provokacije i srpske derneke diljem Hrvatske.
Bez obzira na dvostruke kriterije koje primjenjuje, i unatoč tomu što se zamjerila premijeru Plenkoviću, teško je očekivati da će pučka pravobraniteljica u dogledno vrijeme biti maknuta s pozicije na kojoj se nalazi, tim više što i u premijerovoj stranci napominju kako je ona izdanak obitelji Šimonović, koja je dio kadrovskog bazena Plenkovićeva posebnog savjetnika Mate Granića. Njezin otac Ivan Šimonović devedesetih je godina bio Granićev zamjenik i jedan od njegovih najvažnijih suradnika, a njegov ured u to je doba vodio Plenković, koji je tek počinjao graditi karijeru.

Ljudska prava
Zanimljivo je da je upravo Šimonović odigrao glavnu ulogu u pronalasku i dovođenju Plenkovića u Ministarstvo vanjskih poslova, a onda i predsjednika Zorana Milanovića, pa i donedavnog predsjednika zagrebačke Gradske skupštine Joška Klisovića. Nedavno se među HDZ-ovcima Šimonović spominjao i kao mogući kandidat za predsjednika države, baš zbog njegove bliskosti s Plenkovićem, no on za to nije želio ni čuti, dijelom zbog unosne diplomatske karijere koju godinama uspješno gradi, a dijelom i zbog toga što je podjednako blizak s predsjednikom Milanovićem.
Šimonović je inače pravnik i karijerni diplomat koji je početkom dvijetisućitih obnašao visoku funkciju predsjednika Ekonomskog i socijalnog vijeća Ujedinjenih naroda. Jedno vrijeme bio je ministar pravosuđa, a zatim i zamjenik ministra vanjskih poslova. Djelovao je i kao veleposlanik pri UN-u u New Yorku. Bio je i pomoćnik glavnog tajnika UN-a za ljudska prava. Imenovan je koordinatorom UN-a za koronavirus, a značajno je i to što je s bivšim predsjednikom Josipovićem radio na neuspješnoj tužbi Hrvatske protiv Srbije pred Međunarodnim sudom pravde za povredu međunarodne konvencije o sprečavanju i kažnjavanju genocida.
Majka pučke pravobraniteljice Dubravka Šimonović poznata je zagrebačka pravnica i bivša posebna izvjestiteljica UN-a za nasilje nad ženama. U desnim krugovima upravo se zbog majke Šimonović Einwalter često poistovjećuje s lijevim opcijama i ideologijom jer je Dubravka Šimonović bila voditeljica kampanje za Istanbulsku konvenciju. Nešto prije toga bila je u Odboru za uklanjanje diskriminacije nad ženama UN-a. U Milanovićevu premijerskom mandatu, uz blagoslov tadašnje ministrice Vesne Pusić i predsjednika Josipovića, imenovana je veleposlanicom RH pri UN-u i OSCE-u u Beču. Prije nego što se fokusirala na ljudska prava, i ona je surađivala s Granićem kao savjetnica potpredsjednika hrvatske vlade. Pravobraniteljica kojoj konzervativne udruge predvođene inicijativom “U ime obitelji” zamjeraju selektivan pristup ljudskim pravima karijeru je inače ranije gradila u Centru za mirovne studije koji slovi kao lijeva organizacija. Ondje je Šimonović Einwalter svojedobno vodila treninge i provodila obuku predstavnika manjina i NGO-ova po županijama.

Ustaški simboli
Uz saborsku zastupnicu Sandru Benčić i nekolicinu aktivistica, Šimonović se pojavljivala i kao voditeljica i gošća u sklopu kolegija Uvod u ljudska prava, Ljudska prava u praksi te Rod, spol, queer. Osim toga, kao zamjenica pučke pravobraniteljice u Saboru je imala izlaganje pod naslovom “Drugačije društvo je moguće: suzbijanje diskriminacije LGBT osoba” koje je organizirano u suradnji sa Zagreb Prideom. Jednako tako, bila je sudionica konferencije “Promicanje LGBTI jednakosti u EU-u: od 2020. nadalje” koja se održavala u Bruxellesu, gdje je gostovala kao zamjenica pučke pravobraniteljice. Kao pravobraniteljica je Šimonović Einwalter sudjelovala i u raspravi o Istanbulskoj konvenciji koju su organizirale Autonomna ženska kuća Zagreb i francusko veleposlanstvo u Hrvatskoj, a u kojoj je sudjelovala i njezina majka Dubravka. U raspravu s desnim, kršćanskim inicijativama pravobraniteljica se uključila i prije nekoliko mjeseci, kada se usprotivila moljenju krunica na trgovima. Tada se, tvrde njezini kritičari, priklonila onima koji u tome vide problem, nazvavši ih aktivistima, umjetnicima i građanima, te proglasivši izvješće udruge “U ime obitelji” o kršenju prava molitelja neosnovanim. I prije Thompsonovih koncerata u svojim je godišnjim izvješćima pravobraniteljica problematizirala korištenje ustaških simbola, no tu praksu zapravo nije izmislila Šimonović Einwalter. Moglo bi se reći da ju je preuzela od svoje prethodnice Lore Vidović, koja se nakon odlaska s te funkcije skrasila u Gradu Zagrebu kao pročelnica Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom.
Derifaj žestoko odgovorila Turudiću i otkrila što će ako Thompson pobijedi: ‘Uopće nemam dileme’
Kao što se zamjerila desnici i premijeru Plenkoviću, tako se Šimonović Einwalter uspjela zamjeriti i ministru obrane Ivanu Anušiću stavom o uvođenju temeljne vojne obuke. Pučka pravobraniteljica kritizirala je paket obrambenih zakona jer smatra da nije dovoljno preciziran, osobito kad je riječ o odredbi o prizivu savjesti i prednosti pri zapošljavanju onih koji se odluče na obuku.
Nešto prije toga pravobraniteljica je problematizirala i pristup hrvatske policije migrantima, što nije najbolje sjelo resornom ministru Božinoviću. Inače, osim pučke pravobraniteljice, Hrvatska ima još i pravobraniteljicu za ravnopravnost spolova, pravobraniteljicu za djecu te pravobraniteljicu za osobe s invaliditetom. Nekoć se predlagalo da se sve te četiri institucije spoje u jedinstveno tijelo te da se time smanje godišnji troškovi, ali taj prijedlog nikada nije zaživio, premda je to česta praksa u Europi. Primjerice, Francuska je još 2011. objedinila sva pravobraniteljstva. Inače, kao pučka pravobraniteljica Šimonovć Einwalter mjesečno, prema podacima iz imovinske kartice, prima plaću od 4560 eura.