Oko četiri milijuna Norvežana s pravom glasa idućeg mjeseca bira svoju novu vlast. Parlamentarni izbori zakazani su za 8. rujna 2025., kada Norveška bira svih 169 zastupnika Stortinga, a za parlamentarnu većinu potrebno je 85 mandata. Vladajuća Laburistička stranka (Arbeiderpartiet, Ap) pod vodstvom premijera Jonasa G. Størea suočila se s dramatičnim padom popularnosti i raspadom vladajuće koalicije u siječnju 2025., kada je euroskeptični Senterpartiet napustio kabinet zbog neslaganja s energetskim direktivama EU-a. Time je Ap ostao kao manjinska vlada, no unatoč tomu, Støre je odlučio voditi svoju stranku na predstojeće parlamentarne izbore.
Premijer Norveške Jonas Gahr Støre, lider Laburističke stranke (Arbeiderpartiet), na vlasti je od 2021. godine, kada je njegova stranka preuzela vlast od Erne Solberg i njezine Konzervativne stranke. Støre je političar s dugogodišnjim iskustvom, bivši ministar vanjskih poslova i zdravstva te bivši predsjednik Laburističke stranke. Njegova vlada bila je koalicijska, ali je početkom 2025. godine, nakon izlaska Senterpartija (stranke Centar) zbog nesuglasica vezanih uz energetsku politiku EU-a, postala manjinska vlada.
Energetska tema postala je srce predizborne kampanje. Južna Norveška, zbog intenzivne povezanosti s europskim tržištima električne energije, suočila se s najvećim cijenama struje još od 2009. godine. Kao odgovor, vlada je u lipnju 2025. usvojila program subvencioniranih fiksnih tarifa za kućanstva (“Norway Price”), s cijenom od 0,40 krune po kilovatsatu te gornjim mjesečnim limitima potrošnje, što će se primjenjivati od listopada 2025. do prosinca 2026. Taj potez, koji pomalo podsjeća na hrvatski odgovor na inflaciju “zamrzavanjem” cijena hrane i energenata, donosi kratkoročnu zaštitu potrošača, ali dolazi uz zabrinutosti da bi mogao obeshrabriti politiku štednje energije i opteretiti državni proračun te potaknuti povećanu potrošnju energenata, posebno u južnim regijama. Glavni izazivači aktualnoj vladi premijera Jonasa Gahra Størea dolaze s centra i desnog dijela političkog spektra Norveške.
[Extended cut] Erna Solberg🤡 viser fingeren til det norske folk og leverer et ønske om oppsigelse. Erna avviser nordmenns særskilte rettigheter til Norge og romantiserer avgivelse av norsk suverenitet til en verdensregjering. pic.twitter.com/cvAQQrN8s0
— Emil Lundal (@Emil_Lundal) April 21, 2025
Strog stav
Među najvažnijim je političarima i strankama koje se suprotstavljaju vladi Erna Solberg, bivša premijerka Norveške i liderica Konzervativne stranke (Høyre). Ona je prepoznata po politici fokusiranoj na jačanje ekonomije poticanjem poduzetništva, smanjenjem poreza i ulaganjem u infrastrukturu. Također se zalaže za održavanje snažne sigurnosne politike i aktivniju ulogu Norveške u NATO savezu.
Siv Jensen, dugogodišnja liderica Napredne stranke (Fremskrittspartiet), iako više nije na čelu stranke, ostaje utjecajna figura na desnom političkom spektru. Napredna stranka poznata je po strogom stavu prema imigraciji, smanjenju državne regulacije i podršci tržišnoj ekonomiji s naglaskom na smanjenje poreza. Trygve Slagsvold Vedum, lider stranke Centar (Senterpartiet), koja je donedavno bila dio vladajuće koalicije, tradicionalno zastupa interese ruralnih područja Norveške, promiče zaštitu poljoprivrede, decentralizaciju vlasti i skepticizam prema dubokoj integraciji u Europsku uniju, posebno u energetskim pitanjima.
Ove tri figure predstavljaju ključne snage desnog i centrističkog dijela političkog spektra koje planiraju osvojiti povjerenje birača na predstojećim parlamentarnim izborima. Njihove politike usmjerene su na jačanje nacionalne ekonomije tržišnim reformama, smanjenjem poreznog opterećenja, očuvanjem norveške samostalnosti u vanjskim i energetskim pitanjima te strožim pristupom migraciji. Prema prvim anketama među biračima, trendovi pokazuju rastuću potporu Ap-u. Na primjer, u anketi Opinion iz lipnja 2025., Ap je imao 26,8 posto podrške, dok su desničarski populistički Fremskrittspartiet (FrP) i Konzervativna stranka (Høyre) dobili 22,8 posto i 14,2 posto. Anketa Norstat iz svibnja donosi vrlo slične rezultate. Prema njoj je Ap na solidnih 29,4 posto, FrP s 20,6 posto, Høyre 18,4 posto, dok podrška za Senterpartiet iznosi svega 5,5 posto, a ostali manji partneri kao Rødt i SV blizu su parlamentarnog praga.
Norway’s Finance Minister, Jens Stoltenberg, giving us a lecture on the right-wing to far-right Progress Party’s economic policy and why it doesn’t add up pic.twitter.com/Ahnn3ideef
— Joakim 🌹🇳🇴🇪🇺 (@joakial_) August 9, 2025
Konkretne promjene
Godinama je podrška Ap-u bila niska (zabilježeno je da je bila na samo oko 15 posto u 2023.), ali povratak Jensa Stoltenberga, bivšeg premijera i glavnog tajnika NATO-a, u vladu kao ministra financija u veljači 2025., donio je revitalizaciju stavova birača i vratio povjerenje u Ap. Pritom koalicijski problemi nisu bili slučajni. Stoltenberg je legendarni političar – bivši premijer s dva mandata, čovjek koji je Norvešku vodio kroz financijsku krizu 2008., i bivši glavni tajnik NATO saveza. Njegovo ime i reputacija donose neku vrstu političke sigurnosti i kredibiliteta, posebno među starijom generacijom koja ga pamti po stabilnosti i iskustvu.
Međutim, Norvežani nisu baš skloni idolizaciji ni povratku starih snaga ako im ne donesu konkretne promjene ili odgovore na aktualne probleme – poput cijena energije, socijalne nepravde ili pitanja okoliša. Stoltenberg je više figura koja simbolizira kontinuitet i međunarodnu relevantnost Norveške, ali u domaćoj politici njegove šanse i utjecaj ovisit će o tome koliko uspije artikulirati rješenja za danas. Tako je za političke entuzijaste i dio establišmenta Stoltenbergov povratak događaj. Za većinu običnih Norvežana? On je sigurno respektabilan lik, ali ne nužno razlog da daju glas stranci, iako će sasvim sigurno donijeti određenu popularnost, što neke ankete već pokazuju.
Ap je prije morao balansirati između urbanih i ruralnih interesa, dok se Senterpartijev euroskepticizam sudario s Ap-ovom željom da se zadrže dobri odnosi s Europskom unijom unatoč tomu što Norveška nije članica, već dio EEA. Europske energetske politike donijele su pritisak EU-a da se Norveška poveže sa sustavima u Danskoj i Njemačkoj, tj. dijeli hidrokapacitete, što je Ap podržao, dok je Sp to odbijao smatrajući to gubitkom nacionalne kontrole. Ukupna slika sada odražava snažan povratak Ap-a u centar političke pozornosti, uz istovremeni uspon FrP-a koji je spreman kapitalizirati nezadovoljstvo cijenama energenata i anti‑EU nacionalizmom, dok Høyre gubi zamah nakon godina u opoziciji i slabog izbora strategije. Rezultat je da Norveška stoji na prekretnici, energija i ekonomija glavna su pitanja, a birači traže konkretna rješenja.
Velik su problem s kojim će se norveški političari suočiti u sastavljanju nove vlade raspršeni birački preferencijski trendovi i rizici za vladajuću stranku. U 2025. dolazi do značajnih pomaka u raspodjeli političke potpore. Podsjetimo, u ožujku 2025. anketa Opinion bilježila je Ap na 25,8 posto, FrP 19,7 posto, Høyre 19,5 posto, SV čak 9,2 posto, dok je Sp bio na 4,7 posto. Napredni trendovi u anketama do svibnja/lipnja pokazuju Ap-ov rast na 29 do 30 posto, dok je FrP također porastao na više os 22 posto, a Høyre stagnira ili blago opada. Scenarij “pasokifikacije” (gubitak dominacije tradicionalne socijaldemokracije) u Norveškoj dobio je novu dimenziju, Ap je nakon 2021. izgubio dominaciju na lokalnim izborima i u gradu Oslu, izgubili su čak i gradonačelničku funkciju u Bergenu i Trondheimu. Sve dok je Ap ostao glavni centar i lijevi akter, svaki pad njegove podrške reflektirao je rast Springvog SV-a i Rødta, no sada podrška raste ponovno zahvaljujući energentskim prijedlozima i povratku Stoltenberga, dok je FrP pod vodstvom Sylvi Listhaug demonstrirao značajan porast desnog populističkog utjecaja.
Nema jamstva
Glasačko je ponašanje polarizirano oko nekoliko ključnih tema. Prvo, problem cijena električne energije dominira – građani u južnoj Norveškoj suočeni su s vrtoglavim računima, a obećanja FrP-a o ograničenju cijene i Ap-ov predloženi plafon od 0,40 kruna po kWh rezoniraju široko među stanovništvom. Druga važna tema koja oblikuje stavove birača jest imigracija i sigurnost. FrP jača antiimigrantski sentiment, dok Ap i SV inzistiraju na uravnoteženom pristupu migrantima i jačanju javnih sustava. Treće, energetska autonomija i odnos prema EU-u – Senterpartiet naglašava nacionalnu suverenost, Ap favorizira suradnju s EU-om radi sigurnosti trgovine i stabilnosti energije.
Postoje i unutarnji rizici za Ap-ovu konstelaciju. Pad podrške Senterpartija, piše PolitikPro, značio je gubitak važnog ruralnog biračkog segmenta, što Ap pokušava nadomjestiti. Međutim, ako energetska politika ne donese konkretne rezultate prije izbora, može doći do apatije ili prelijevanja glasača prema populističkim opcijama. Norstatova anketa predviđa da bi Ap‑ova koalicija s partnerima mogla imati tek oko 33 posto predviđenih mandata i nikakvo jamstvo većine ako izbore razbiju glasači malih stranaka.
Ukratko, Ap je u fazi revitalizacije, ali njegova buduća stabilnost ovisi o održavanju rasta podrške, uspješnosti predizbornih politika te sposobnosti objedinjavanja lijevo-centrističkih partnera. FrP i konzervativci imaju zamah, no još nemaju dovoljno mostova za stabilnu koaliciju — barem ne bez uključivanja Senterpartija ili Venstre. Na temelju anketa Opinion, Norstat i trendova PolitPro, moguće konfiguracije parlamenta nakon izbora sugeriraju nekoliko ključnih scenarija. Prema anketi Reuters/Opinion od kraja srpnja – početka kolovoza 2025., laburisti i lijevi partneri (SV, Rødt) mogli bi osvojiti ukupno 88 mandata, dok bi oporba (FrP, Høyre, Venstre, KrF) osvojila 81 mandat. Iako je to nominalna većina, ta razlika nije komforna i očekuje se rekonstrukcija trenutne koalicije. U idealnom scenariju za Ap, oni formiraju koaliciju sa Sosialistisk Venstreparti (SV) i eventualno Red Party (Rødt) te možda uz Venstre ili Senterpartiet, da bi dosegnuli stabilnu skupinu oko 85 ili više mandata. Jedna od opcija predviđa Ap + SV + Rødt + Senterpartiet + Venstre (50 – 52 posto), no bez jasne kompatibilnosti među svim partnerima to može biti krhka većina, a još jedan raspad vladajuće koalicije u ovom trenutku ne odgovara ni norveškim političarima ni građanima.
Iz Moskve stižu oštre prijetnje europskoj zemlji: ‘Poduzet ćemo potrebne mjere’
Energetska strategija
Alternativni scenarij predvođen desnicom pomak je u koaliciju: FrP + Høyre + Venstre + KrF, možda uz Senterpartiet. Tu kombinaciju ankete predviđaju kao potencijalno snažnu (53 – 54 % mandata), no ona ovisi o uključivanju Sie ble! Senterpartija – koji je trenutno slab (5 – 6 %) i izgleda da još preferira politiku izvan vlade. Bez Sp-a, desni blok trenutno ne dobiva 85 mandata.
Treći scenarij uključuje manjinsku vladu Ap-a koja formalno vlada s nezavisnim podrškom SV-a i Rødt-a, dok Senterpartiet preuzima ulogu takozvanog arbitra parlamentarnih glasanja, ovisno o konkretnoj politici (posebice energetskoj i pitanjima EU-a). S obzirom na polarizirane stavove, svaki bi prijedlog mogao zahtijevati dogovore i tehničke kompromise, a vlada bi funkcionirala na povremenim glasanjima s centrističkim strankama.
Neizvjesnost pojačava činjenica da se Senterpartiet u ovom trenutku nalazi daleko od parlamentarnog praga da bi imao ključnu moć. Ako se njihova potpora ne oporavi brzo, mogli bi se promijeniti i odnosi moći među manjim strankama: Rødt i SV koji jačaju značaj lijevog centra, ili možda kršćanski demokrati (KrF) i Zeleni (MDG) ako iznenadne promjene nastupe.
U konačnici, izbori 8. rujna 2025. donose prikaz Norveške političke težine. Ap stoji blizu ponovne potvrde vlasti, ali samo ako njihova energetska strategija očuva povjerenje birača. FrP i desna skupina predstavljaju realnu prijetnju, ali bez koalicijskog partnera teško će prijeći prag. Sve što se dogodi između danas i izbora – performans subvencija, javna potrošnja, stavovi prema EU-u – može odlučiti hoće li Norveška nastaviti pod Ap-om ili će preokret dovesti desnu alternativu u vlast.
@dnevno.hr U podne, u ponoć, ove stvari se moraju znati 😊 #dnevnohr #hrvatska #streetinterview #quiz #kviz
♬ original sound – dnevnohr
