Znanstvenici s Australskog nacionalnog sveučilišta (ANU) upozoravaju na dramatičan scenarij: Zapadnoantarktički ledeni pokrov, jedan od najvećih ledenih masiva na Zemlji, nalazi se na rubu potpunog urušavanja. Posljedice bi bile globalne – svjetska razina mora porasla bi za gotovo tri metra, što znači potapanje stotina gradova, uključujući London, New Orleans, velik dio Nizozemske, Veneciju, pa samim time ugrožena je i Hrvatska kao i mnogi naši obalni gradovi. Najnovije istraživanje otkriva zastrašujuće dokaze ubrzanog topljenja i naglašava da je hitno smanjenje emisija stakleničkih plinova jedini način da se spriječi katastrofa.
Zapadnoantarktički ledeni pokrov prostire se na površini od 760.000 četvornih milja (više od 1,9 milijuna kvadratnih kilometara), što ga svrstava među najveće ledene mase na svijetu. Međutim, prema Australian National University, ovaj golemi sustav osjetljiviji je na klimatske promjene nego što se dosad pretpostavljalo.
Porast koncentracije ugljičnog dioksida (CO₂) u atmosferi ubrzava topljenje i destabilizaciju ledene ploče, čime prijetnja urušavanja postaje sve ozbiljnija.
Znanstvenici upozoravaju: “Katastrofalne posljedice za generacije koje dolaze”
Dr. Nerilie Abram, glavna autorica istraživanja, istaknula je da su promjene na Antarktici već vidljive: “Rapidna promjena već je detektirana na antarktičkom ledu, oceanima i ekosustavima, a to će se pogoršavati sa svakim djelićem stupnja globalnog zatopljenja.”
Prema analizi tima, urušavanje ledenog pokrova moglo bi podići razinu mora za više od 9,8 stopa (tri metra), što bi imalo katastrofalne posljedice za generacije koje dolaze.
Ljudi tvrde da je ova velika bijela psina ulovljena u Hrvatskoj: Evo gdje su je uhvatili
Gubitak morskog leda ubrzava urušavanje
Stručnjaci naglašavaju da proces topljenja dodatno ubrzava nestanak morskog leda. Kada nestane površinski led, plutajuće ledene police postaju osjetljivije na urušavanje pod udarima valova, a smanjena cirkulacija dubokih oceanskih struja u Južnom oceanu destabilizira cijeli sustav.
Dr. Abram upozorava: “Kako se morski led gubi s površine oceana, mijenja se količina Sunčeve topline koja ostaje u klimatskom sustavu. To će dodatno ubrzati zagrijavanje antarktičke regije.”
Dodaje kako bi gubitak ledenih polica i dijelova ledenog pokrova uskoro mogao postati nepovratan proces.
Posljedice za životinje: Carski pingvini na rubu izumiranja
Suautor istraživanja, profesor Matthew England, upozorio je na ozbiljne posljedice za antarktičku faunu: “Gubitak morskog leda donosi povećan rizik od izumiranja carskim pingvinima, čiji su ptići ovisni o stabilnom morskom ledu dok ne razviju vodootporno perje.”
Znanstvenici su već zabilježili slučajeve potpunog gubitka kolonija zbog ranog pucanja morskog leda, a neki lokaliteti suočavaju se s višestrukim neuspjesima u razmnožavanju posljednjih deset godina.
Gradovi i države pod vodom: Tko je najugroženiji?
Ako razina mora poraste za tri metra, posljedice će biti globalne. Prema Climate Centralovom alatu za procjenu obalnog rizika (Coastal Risk Screening Tool), najviše bi stradale:
Velika Britanija: istočne obale Engleske, uključujući Hull, Skegness, Grimsby, Peterborough i Lincoln; dijelovi Londona poput Bermondseyja, Greenwicha, Batterseaja i Chelseaja; zapadna obala s gradovima Weston-super-Mare, Newport, Cardiff, Southport i Blackpool.
Europa: cijela obala od Calaisa do južne Danske, gradovi Montpellier, Gdanjsk i Venecija; Hrvatska bi također bila ugrožena sa svojim obalnim gradovima.
SAD: New Orleans, Galveston i veliki dijelovi Floride, uključujući Everglades.
Hitna potreba za smanjenjem emisija stakleničkih plinova
Dr. Abram naglašava da je jedini način za sprječavanje najcrnjeg scenarija brzo i učinkovito smanjenje emisija stakleničkih plinova:
“Jedini način da se izbjegnu daljnje nagle promjene i njihove dalekosežne posljedice jest smanjiti emisije stakleničkih plinova dovoljno brzo kako bismo globalno zagrijavanje zadržali što bliže 1,5 °C.”
Dodaje da će vlade, poduzeća i zajednice morati već sada uključiti promjene koje se već događaju na Antarktici u svoje planove.
Posljednje upozorenje za svijet
Zapadnoantarktički ledeni pokrov, golem poput 20 Njemački, nalazi se na rubu nepovratnog urušavanja. Ako se predviđanja ostvare, posljedice će pogoditi milijarde ljudi diljem svijeta – od potopljenih obalnih gradova do nestanka ključnih životinjskih vrsta.
Stručnjaci poručuju da se vrijeme za djelovanje ubrzano smanjuje i da je smanjenje emisija stakleničkih plinova jedina šansa za izbjegavanje globalne klimatske katastrofe.
