Pčelarstvo u Bosni i Hercegovini suočava se s velikim poteškoćama uzrokovanim vremenskim prilikama i prirodnim promjenama. Prošlogodišnja suša i ovogodišnje obilne kiše značajno su smanjile prinose meda i broj pčelinjih zajednica. Na tržištu je sada osjetno manje domaćeg meda, što dodatno pogađa proizvođače.
Klimatski udari i gubici
Kako za Avaz navodi Senad Hodžić, predsjednik Saveza pčelara Tuzlanskog kantona, dugi periodi bez padalina i visoke temperature prošle godine ostavili su prirodu bez polena i nektara. To je zaustavilo prirodnu obnovu zajednica, a posljedice se osjećaju i ove godine.
„U tom razdoblju izgubili smo tri-četiri generacije pčela. Društva nisu mogla proizvesti kvalitetne dugovječne pčele koje bi prezimile, pa je došlo do velikih uginuća – najprije od listopada i studenoga prošle godine, a zatim kontinuirano do travnja ove godine. Procjenjuje se da je u BiH uginulo između 35 i 40 posto pčelinjih društava“, rekao je Hodžić.
Ovogodišnja sezona bila je „srednje dobra“, no daleko od stabilne. Pčelari su, tvrdi Hodžić, jedva imali što izvrcati u proljetnim mjesecima.
„Bagremovog meda krajem svibnja bilo je vrlo malo jer je tada padala kiša. U lipnju i srpnju paša lipe i medljike bila je bolja, no početkom kolovoza pojavila se medljika koja nije pogodna za prezimljavanje, jer sadrži nesvarljive tvari koje pčelama otežavaju probavu. Takav je med teško izvrcati i vaditi iz saća“, pojasnio je.
Pesticidi dodatni problem
Klimatske promjene, kaže Hodžić, stavljaju pčelare pred sve veće izazove, a situaciju dodatno otežava nekontrolirana uporaba pesticida.
„Pčelari se moraju prilagođavati novim uvjetima – iskoristiti pašu u kratkom razdoblju, osigurati dovoljno hrane i zaliha. No pesticidi su poseban problem jer izravno ugrožavaju pčelinji fond“, upozorava.
Lažni med preplavio police
Zbog masovnog uginuća pčela broj zajednica u BiH značajno je smanjen, pa je na tržištu sada manje od 30 posto domaćeg meda. Police su, tvrdi Hodžić, preplavljene lažnim proizvodima.
„Na tržištu je gotovo 70 posto lažnog meda. To nama pčelarima onemogućava da korigiramo cijenu, iako je sve poskupjelo – od hrane za pčele i lijekova, do goriva. Zbog toga mnogi napuštaju ovaj posao“, ističe Hodžić.
Potpore nedostatne
Pčelari u Federaciji BiH primaju poticaj od 15 KM po košnici, dok u Tuzlanskom kantonu dobivaju dodatnih 10 KM za zdravstvenu zaštitu i očuvanje fonda. No to, smatraju, nije dovoljno za pokrivanje gubitaka.
„Za 2025. možemo reći da je godina srednje kvalitete. Oni koji su selili pčele na više paša prošli su bolje, dok su stacionirani pčelari imali slabije rezultate“, zaključuje Hodžić.
