Constance na fakultetu nije učila marširati, prepoznavati radio-signale ili ležeći potrbuške nišaniti puškom u zamišljenog neprijatelja. To je nešto što je ova studentica prava savladala na svojoj prvoj vojnoj obuci – u jednoj pariškoj vojnoj postrojbi tijekom ljetnog raspusta.
“Mislim da je vrlo važno zaštititi našu zemlju, posebno u ovom vrlo kompliciranom kontekstu kroz koji prolazimo”, rekla je ova studentkinja druge godine prava o svom prvom dvotjednom kursu za rezerviste. “Mislim da je vojska najbolji način da naučimo kako raditi zajedno”, dodaje ona u razgovoru za Deutsche Welle.
Više od dva desetljeća nakon što je Francuska ukinula obvezno služenje vojnog roka, desetine tisuća Francuza se sada prijavljuju u rezervne jedinice. Broj operativnih rezervista naglo je porastao u posljednjih deset godina, s 28.000 u 2014. na više od 46.000 danas. Više od polovine njih je primila kopnena vojska, dok je ostatak podijeljen između mornarice i zrakoplovstva.
Macron povećava ulaganja u vojsku
Vlada želi da do 2035. godine taj broj bude više nego dvostruko veći: 105.000 rezervista, odnosno jedan na svaka dva aktivna vojnika i da ponudi nove mogućnosti mladima da volontiraju. Taj cilj je u skladu s planovima predsjednika Emmanuela Macrona da značajno poveća ulaganja u vojsku na 64 milijarde eura u 2027. godini, što je dvostruko više nego 2017., kada je stupio na dužnost.
U pozadini tih mjera je zabrinutost zbog sve agresivnije Rusije, kao i sumnja u to da Sjedinjene Američke Države s predsjednikom Donaldom Trumpom neće stati u obranu Europe.
“Nikada (…) naša sloboda nije bila toliko ugrožena”, rekao je Macron na televiziji prošlog mjeseca. “Moramo ubrzati napore za formiranje rezerve. Moramo pružiti mladima novi okvir za služenje.” Umirovljeni francuski viceadmiral Patrick Chevallereau smatra da je Macronov potez “dobar korak”, iako upozorava da predviđeni vladin budžet tek mora biti potvrđen u francuskom parlamentu.
“Ne treba nam samo više ljudi”, dodaje Chevallereau, analitičar u londonskom institutu za sigurnost i obranu Royal United Services, i dodaje: “Potrebni su nam i specijalizirani kadrovi u ključnim sektorima” kao što su dronovi i informacijske tehnologije.
Rigorozna obuka u Versaillesu
Novi rezervisti se obučavaju u jedinicama kao što je 24. pješadijski puk u Versaillesu, smješten u prostranom vojnom kvartu na oko četiri kilometra od čuvenog dvorca.
“Neki žele otkriti vojni svijet i vidjeti žele li mu se pridružiti s punim radnim vremenom”, rekla je poručnica Amelie, koja je vodila posljednju obuku. “Neki dolaze zbog izazova prilagođavanja drugom svijetu, ili zato što je kasno da se pridruže aktivnoj vojsci.”
Kao i drugi u 24. pješadijskom puku, Amelie je i sama rezervist – u civilnom životu radi kao carinska službenica. Sada provodi ljeto nadgledajući intenzivnu dvotjednu obuku – uvod u vojni život.
Regruti su starosti između 17 i 57 godina, bude se u 6 ujutro i često odlaze na spavanje u ponoć. “Uče kako sigurno nositi i koristiti oružje, marširati zajedno, koristiti kompas i komunikacijsku opremu”, rekla je Amelie o polaznicima, nabrajajući neke od zahtjeva na početnoj obuci. “Radimo na svim borbenim tehnikama koje vojna postrojba koristi.”
Na obuci se koristi i bojevo streljivo. “Obuka je zaista rigorozna”, kaže Constance dodajući da poznaje i druge studente Sorbonne koji su prošli kroz isto. “Nemamo iste godine, iste poslove, ista znanja, ali učimo kako raditi zajedno.”
Kao i Constance, 23-godišnji inženjer Gabriel prijavio se u rezervni sastav jer je zabrinut za budućnost svoje zemlje. “Kao vojnik, neću komentirati političku ili ideološku komponentu”, kaže on, ponavljajući stav drugih rezervista koji su odbili da otvoreno govore o ruskoj prijetnji. “Ali rat je na granici Europe, i to je signal da se moramo angažirati.”
Još jedan trenutak buđenja za mladog inženjera bio je teroristički napad na halu Bataclan 2015. godine u Parizu. “Nešto se prelomilo u meni”, rekao je Gabriel. “Shvatio sam da su mirna vremena u kojima sam odrastao prošla. I pomislio sam: i ja ću ustati i dati svoj doprinos.”
Europa jača vojne kapacitete
Napori da se pojača vojna snaga ulažu se i drugdje u Europi, dok se pokušava odgovoriti na rastuće sigurnosne izazove. Prema izvještaju koji su nedavno objavili think-tank Bruegel i njemački Institut Kiel, Europi bi moglo biti biti potrebno još 300.000 dodatnih vojnika u kratkom roku da bi se odvratila ruska agresija – bez podrške SAD.
Litva, Švedska i Letonija su ponovno uvele obvezno služenje vojnog roka. Poljska je najavila planove da godišnje vojno obučava 100.000 civila. Njemačka također vodi kampanju za rezervni sastav. Početni odziv je bio slab, pa ministar obrane Boris Pistorius upozorava da bi obvezni vojni rok mogao biti ponovno uveden ako se premalo ljudi prijavi.
Za razliku od Njemačke, u Francuskoj ankete pokazuju snažnu podršku jačanju vojske. Istraživanje IPSOS-CESI provedeno ranije ove godine pokazalo je da 86 % Francuza podržava vojnu službu. Jedna druga anketa je pokazala da je polovina mladih Francuza spremna da se pridruži vojsci ako dođe do rata. “Mislim da ljudi razumiju da možda moraju zaštititi ono što im je drago“, kaže analitičar Chevallereau. “Jačanje rezerve može biti način da se ojača veza između mlade generacije i vojske.”
“Moja je dužnost braniti svoju zemlju”
Osnovan u 17. stoljeću, 24. puk u Versaillesu prima veliki broj prijava za svoje obuke. Od svakih 100 kandidata samo 40 njih bude izabrano. Oni koji završe obuku mogu provesti i do 60 ili više dana godišnje služeći u rezervnom sastavu. Plaća rezerviste je skromna od 40 do 200 eura neto dnevno, ovisno o činu.
Ne prođu svi ni temeljnu obuku. Od početnog 61 kandidata za posljednju obuku u 24. puku, desetoro je odustalo. “Neki su odustali na početku misije jer nisu imali vremena”, kaže instruktorica Amelie. “Drugi su shvatili da to nije za njih kada su uzeli oružje u ruke.”
Nakon završetka početnog kursa, grupa će provesti više mjeseci na dodatnoj obuci. Kada budu spremni, mnogi će se vjerojatno pridružiti patrolama širom zemlje u okviru Operacije Sentinelle, sigurnosne operacije pokrenute nakon terorističkih napada 2015. godine u Francuskoj — i koja je osiguravala Olimpijske igre prošle godine. Oni s posebnim kvalifikacijama mogli bi biti raspoređeni i u inozemstvo.
Još jedan polaznik, Bertrand, otac dvoje djece, prijavio se za pet godina službe u rezervi nakon završetka obuke. U svojim tridesetim, sjeća se kako se osjećao kada je saznao za napade na Svjetski trgovinski centar u New Yorku 2001. godine.
“Imali smo i strašne napade u Francuskoj”, kaže on. “Pomislio sam da je moja dužnost kao oca da branim svoju zemlju.” Kao općinski službenik u jednom mjestu izvan Pariza, Bertrand vjeruje da već služi svojoj zemlji kao civil. “Sada”, dodaje, “služit ću joj kao borac.
@dnevno.hr Jedan dan kao Plenković ili jedan dan kao influencer? 😅 Da vas čujemo! 😄 #dnevnohr #croatia #viral #fyp #trend
♬ original sound – dnevnohr
