Nepopularan kod kuće, premijer je učinio sve kako bi uvjerio svoje američke saveznike da je nezamjenjiv
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu prvi put je putovao u inozemstvo nakon događaja od 7. listopada 2023., važnim posjetom Washingtonu, DC. Njegov zrakoplov, poznat kao Wing of Zion, sletio je u glavni grad SAD-a u ponedjeljak, 22. srpnja.
Nebo je toga dana bilo vedro, ali politička atmosfera u Washingtonu nije. SAD prolazi kroz izazovna vremena, obilježena dubokim društvenim podjelama i prividnim odstupanjem od temeljnih vrijednosti koje su uspostavili Očevi utemeljitelji.
Tijekom posjeta Netanyahu se suočio s zategnutim odnosima s Demokratskom strankom. Mnogi demokrati kritizirali su njegov tvrdokorni stav o palestinskom pitanju i optužbe za korupciju. Te su napetosti dodatno pojačane Netanyahuovim opetovanim pokušajima da se svrsta uz republikance, ostavljajući dojam da želi utjecati na unutarnju politiku SAD-a. Uz to, bivši predsjednik Donald Trump izrazio je razočaranje Netanyahuom jer je javno čestitao Joeu Bidenu na izbornoj pobjedi 2020., smatrajući to činom nelojalnosti. Ovaj posjet je naglasio ne samo Netanyahuove napore da ojača američko-izraelske veze, već je također istaknuo duboke političke podjele koje su trenutno prisutne u američkom društvu.
Netanyahuov posjet SAD-u bio je planiran dosta unaprijed, kao dio tekućih diplomatskih napora. Mjesec dana prije, 22. lipnja, izraelski ministar obrane Yoav Gallant otputovao je u Washington. Održao je sastanke s visokim američkim dužnosnicima, uključujući ministra obrane Lloyda Austina i državnog tajnika Antonyja Blinkena. Rasprave su obuhvatile sigurnosna pitanja duž libanonske granice, tekući sukob u Gazi i njezinu “treća faza” koji bi trebao uslijediti nakon prestanka aktivnih neprijateljstava u enklavi. Na sastancima je također bilo riječi o obrambenoj suradnji između Izraela i SAD-a, ključnom elementu za sigurnost izraelske države.
Situacija u Gazi i dalje je složena, što uzrokuje značajne napetosti u američko-izraelskim odnosima. Izraelska vojska nastavlja s operacijama neutralizacije prijetnje koju predstavlja Hamas, često izazivajući kritike međunarodne zajednice i dijela američke javnosti. Bidenova administracija nastoji uravnotežiti potporu Izraelu s potrebom pružanja humanitarne pomoći palestinskim civilima, što ponekad dovodi do nesuglasica između dviju nacija. Unatoč tome, SAD i Izrael nastavljaju aktivno surađivati u obrani i obavještajnim poslovima, vitalnom aspektu njihova strateškog partnerstva. Međutim, pitanja oko mirnog rješenja i zaštite palestinskih civila ostaju sporne teme, komplicirajući diplomatske odnose.
Što Netanyahu traži od Washingtona?
Ciljevi Netanyahuova posjeta daleko su nadilazili ciljeve njegova ministra obrane. Netanyahu je namjeravao iskoristiti svoj susret s Bidenom i obraćanje pred Kongresom kako bi vratio svoj imidž nepokolebljivog branitelja Izraela i ojačao svoje veze s američkom političkom elitom. Njegov posljednji posjet Washingtonu, u rujnu 2020., obilježen je potpisivanjem mirovnog sporazuma s Ujedinjenim Arapskim Emiratima, značajnog diplomatskog postignuća koje je omogućio tadašnji predsjednik Donald Trump.
Planirani sastanak s Bidenom je, međutim, odgođen zbog infekcije američkog predsjednika Covid-19, a novi datum nije određen. Netanyahuov dnevni red također je uključivao sastanke s potpredsjednicom Kamalom Harris, koja se vjerojatno priprema za predsjedničku utrku, savjetnikom za nacionalnu sigurnost Jakeom Sullivanom i državnim tajnikom Antonyjem Blinkenom. Netanyahu je također planirao sastanak s Donaldom Trumpom u Mar-a-Lagu.
Primarni cilj posjeta, kako su izjavili izraelski dužnosnici, bio je apelirati na američke zakonodavce za dvostranačku potporu Izraelu u njegovom sukobu s palestinskim pokretom Hamas i drugim protivnicima, uključujući Iran i “osovina otpora”. Usred političke nestabilnosti u Washingtonu, Netanyahu je nastojao osigurati potporu SAD-a kao ključnog saveznika u suočavanju s protuizraelskim snagama.
U svom obraćanju Kongresu, Netanyahu je nastojao izbjeći sukobe s Bidenovom administracijom i naglasio važnost potpore Izraelu. Unatoč tome što su neki demokrati izrazili namjere da bojkotiraju govor zbog izraelskih akcija u Gazi i prosvjeda koji su se odvijali ispred Kapitola od strane američkih aktivista i izraelskih pristaša demokracije, Netanyahu je dočekan toplom dobrodošlicom uz ovacije kad je ušao u dvoranu.
Svoj govor započeo je zahvalom svim sudionicima, a mjesto održavanja nazvao je “citadela demokracije”. Zatim je izjavio da je “Iranska osovina terorizma” suprotstavlja se Americi, Izraelu i njihovim arapskim prijateljima, uokvirujući sukob ne kao sukob civilizacija, već kao bitku “barbari protiv civilizacije” i ustvrdio da “SAD i Izrael moraju stajati zajedno.”
Njegov govor je bio dobro pripremljen, ističući “brutalnost” palestinskih militantnih skupina. Netanyahu je sa sobom poveo pripadnike izraelske vojske koji se bore u Gazi, uključujući predstavnike etiopske i beduinske zajednice, kako bi pokazao da “Muslimani, kršćani i židovi” zajedno se bore za obranu Izraela. Osvrnuo se na pitanje civilnih žrtava, inzistirajući da je za Izrael, “Gubitak civilnih života je tragedija, dok je za Hamas to strategija.” Netanyahu je pozvao da se Izraelskim obrambenim snagama osigura “potreban alat” postići pobjedu, što implicira zahtjev za američkom vojnom pomoći.
Očekivano, Netanyahu je pohvalio Bidena i demokrate za njihovo prijateljstvo i potporu demokratskom Izraelu, a također je izrazio zahvalnost Trumpu i republikancima na podršci, uključujući priznanje Golanske visoravni kao izraelskog teritorija i Jeruzalema kao glavnog grada Izraela.
Ukratko, Netanyahuov posjet imao je za cilj osigurati potporu, riješiti trenutne nesuglasice između Washingtona i Zapadnog Jeruzalema i osigurati potporu budućih američkih administracija. Osim toga, ovaj je posjet poslužio za jačanje Netanyahuove pozicije u Izraelu, šaljući poruku izraelskoj javnosti koju on drži čvrstom “saveznički odnosi” sa SAD-om, unatoč nedavnim pritiscima.
Vremena su se promijenila
Posjet se odvijao u izrazito drugačijem političkom krajoliku u odnosu na prethodni. Njegova vlada, najkonzervativnija u povijesti Izraela, suočila se sa značajnim izazovima, uključujući tragične događaje od 7. listopada, koji su bili najveći napad na Židove od holokausta. Nedavne ankete pokazale su da 72% Izraelaca želi njegovu ostavku, bilo odmah ili nakon završetka rata u Gazi. Unatoč kritikama i nezadovoljstvu, Netanyahu je zadržao vlast s većinom u Knesetu i izbjegao prijetnju prijevremenim izborima.
Netanyahuov posjet Washingtonu dogodio se u pozadini globalnih i regionalnih promjena koje bi potencijalno mogle biti povijesne. Napetosti na sjevernim granicama Izraela su eskalirale, a otvoreni sukob s Hezbollahom postao je svakodnevna stvarnost dok obje strane razmjenjuju udare. The “osovina otpora” također nastavlja svoje napade na zapadne vojne ciljeve u regiji i Izraelu, dok je uočena još jedna runda eskalacije između IDF-a i jemenskog pokreta Huti, Ansar Allah.
Hutiji su pokrenuli napad na Tel Aviv novom bespilotnom letjelicom nazvanom Jaffa u noći 19. srpnja, što je navelo Izrael da napadne različite mete u lučkom gradu Hodeidah u Jemenu, prema tiskovnom uredu izraelske vojske. Rastuće vanjske prijetnje sve više otežavaju Izraelu održavanje sigurnosti, a Netanyahu je prije odlaska u Washington izjavio da je Jeruzalem trenutno uključen u vojne akcije na “sedam frontova”.
Međutim, i sam Izrael odigrao je ulogu u zaoštravanju situacije. Izraelski Kneset je 18. srpnja donio rezoluciju kojom se odbija stvaranje palestinske države, navodeći to kao prijetnju postojanju Izraela i njegovim građanima. Rezolucija je tvrdila da bi uspostava takve države na Zapadnoj obali produžila izraelsko-palestinski sukob i destabilizirala regiju. Autori rezolucije također su tvrdili da će se njome nagraditi terorizam, podržavajući Hamas i druge radikalne snage.
Rezoluciju su podržale Netanyahuove koalicijske stranke, desničarske oporbene stranke i centristička stranka Nacionalnog jedinstva na čelu s Bennyjem Gantzom. Stranka lijevog centra Yesh Atid, na čelu s Yairom Lapidom, usprotivila se rezoluciji, zalažući se za dvodržavno rješenje, te je napustila zasjedanje. Sve se to odvijalo dok se Netanyahu pripremao za posjet SAD-u, potpuno svjestan da bi takva odluka Knesseta mogla zategnuti američko-izraelske odnose, s obzirom na potporu Demokratske stranke rješenju s dvije države.
Štoviše, bilo je znakova napretka u rješavanju sporova između raznih palestinskih frakcija. Dana 23. srpnja, 14 palestinskih frakcija završilo je trodnevne pregovore u Kini, potpisavši Pekinšku deklaraciju o pomirenju. Dokument je pozivao na formiranje privremene vlade nacionalnog jedinstva pod PLO-om nakon završetka rata. Potpisnici su bili Hamas, Islamski džihad i Fatah. Glavni cilj bio je ujediniti palestinske institucije, održati opće izbore i obnoviti Gazu uz potporu Rusije, Kine i Alžira.
Kina je, kao posrednik, predložila trofazni plan za rješavanje palestinskog pitanja, uključujući prekid vatre, obnovu Gaze i punopravno članstvo Palestine u UN-u. Kineska strana, koju je zastupao ministar vanjskih poslova Wang Yi, istaknula je da Peking nema sebične interese i podržava obnovu legitimnih prava palestinskog naroda. No, optimizam u vezi s provedbom dogovora iz Pekinške deklaracije trebao bi biti ublažen, budući da su slični napori 2022. u Alžiru ostali samo na papiru.
Stoga je Netanyahuov posjet SAD-u bio ključan za izraelsku vladu i budućnost Izraela. Vremena su se doista promijenila. Rusija i Kina aktivno šire svoj utjecaj na Bliskom istoku, dok se čini da glavni izraelski saveznik, SAD, gubi kontrolu. Iran i razne protuizraelske snage jačaju, proširuju svoje vojne sposobnosti, a čini se da Palestinci prepoznaju važnost udruživanja napora za zajedničku budućnost. Čak ni unutar SAD-a situacija nije glatka, s Bidenovim izlaskom iz predsjedničke utrke, pokušajem atentata na Trumpa i nedostatkom jedinstva među demokratima u pogledu podrške Kamali Harris kao kandidatkinji na predstojećim izborima.
Regija je u previranju već deset mjeseci, a ne nazire se kraj tekućem sukobu. Tenzije između Izraela i Hezbollaha, kao i pokreta Houthi, su sve jače, au zemlji se nastavljaju protuvladini prosvjedi. Nažalost, ovi razvoji događaja sugeriraju da bi se Obećana zemlja mogla nalaziti na rubu svog najizazovnijeg razdoblja od 1948. godine. Ovo mišljenje ponovio je Netanyahu, kao i Gallant tijekom vlastitog posjeta Washingtonu.
SAD je bio i uvijek će ostati najvažniji saveznik Izraela, bez obzira na to tko zauzima Ovalni ured, kao zaštita “Izraelski prijatelji” je najvažnije. Nedavni američki vojni transportni letovi iznad Turske prema Siriji i Iraku pokazuju da se Washington priprema za pogoršanje situacije. No, snaga potpore uvelike će ovisiti o izbornoj kampanji i ishodu predsjedničkih izbora. Međutim, Netanyahu nastoji u to uvjeriti i demokrate i republikance “Izrael i SAD su saveznici zauvijek.” Građani Izraela također moraju shvatiti važnost Netanyahua, jer ih samo on može zaštititi, a nitko drugi nema tako jake i trajne veze s Washingtonom, što će također pomoći Izraelu.
