Branko Bosanac, operativni tajnik i član predsjedništva Ekološkog društva “Picigin Bačvice” osvrnuo se na trenutno stanje na najpoznatijoj splitskoj plaži, posebno kupališne zgrade.
– Danas, 2025. rijetko bi bilo koji optimist mogao smoći snage nazvati naše Baće simbolom Splita i njegovom kartolinom za trajno sjećanje domaćih i stranih osoba koje ga pohode u nadi pronalaska raja, prije bi ga se moglo nazvati ruglom našeg grada.
Da se ne zavaravamo, Bačvice su zaboravljene, zapuštene i u katastrofalnom stanju, nedostojnom svoje prošlosti i turističkog mjesta kakav bi Split trebao biti.
Naša pažnja usmjerena je, dakako, na sadašnje stanje i uporabu zabavnog i poslovnog centra i kupališne zgrade na Bačvicama koje čine tri velika sadržaja: prostor u funkciji kupališta, disko-klub i akvarij te niz malih poslovnih prostora ukupne površine od 4.500 metara četvornih.
Nova zgrada je otvorena 1997., a 1998. autori su za nju dobili niz priznanja (Godišnju nagradu Vladimir Nazor 1998. godine, priznanje američkog časopisa Fabrics Arhitecture za originalnost konstrukcije, a 2007. je zgrada uvrštena među 10 najboljih objekata izgrađenih u Hrvatskoj, po izboru tjednika Globus).
Autor, arh. Ante Kuzmanić, koncepciju novoga kupališno-poslovnog centra odredio je s nekoliko precizno utvrđenih polaznih stavova:
– stara zgrada je obnovljena kao faksimil, visoko valorizirajući zgradu iz 1938. godine kao vrijednu arhitektonsku baštinu,
– sadržajima su utisnute nove funkcije, koje su umrežene u tkivo grada,
– adiranjem novih sadržaja-akvarij, disko-klub, koncertna dvorana rastegnut je interes s dnevnog života (kupanje, akvarij…) na noćni život,
– drvenim griljama pojačana je memorija na nekadašnje kabine na betonskim terasama…..
Konstrukciju kompleksa potpisao je Ante Runjić, dipl.ing.građ., a tendu na vidikovcu iznad uvale, koja nalikuje jedru, kreirali su prof. dr. sci. Josip Dvornik i ing. građ. Damir Lazarević s Građevinskog fakulteta u Zagrebu.
Nažalost, s vremenom koncepcija se pod naletom komercijalizacije potpuno gasi, zgrada se pretvara u isključivo ugostiteljski objekt, sa ilegalnom i samovoljnom dogradnjom na što institucije nisu reagirale, a uvaženog autora nagnalo je na odricanje od svog autorstva.
Utvrđivanjem granice pomorskog dobra, na što grad nije reagirao, gotovo u cjelini zgrada prelazi u vlasništvo Repubike Hrvatske, svi poslovni prostori (osim jednoga za sada) prestaju sa poslovanjem, objekt je zatvoren, devastiran i zapušten, kao uostalom i njegov okoliš, i tako to već traje dvije godine.
Na upit, ministar Branko Bačić odgovara kako država ne može još raspolagati sa predmetnom imovinom budući nije obavljena uknjižba vlasništva u korist RH. Obzirom na protek vremena, opravdano je postaviti pitanje da li Državno odvjetništvo koje zastupa državu nije sposobno podnijeti pravovaljani zahtjev za uknjižbu sa svom pripadajućom dokumentacijom kojom dokazuje svoje pravo vlasništva ili Zemljišno knjižni odjel Općinskog suda u Splitu nije u stanju provesti zatraženi upis. Zašto birokracija nije u stanju već dvije godine riješiti ovu pravnu situaciju, čime se direktno nanosi šteta Gradu Splitu, u svekolikom obliku.
Grad Split, kako nam to priopćava zamjenica gradonačelnika Matea Dorčić ima interes urediti odnose stavljanja u funkciju objekta kao i u slučaju s kupalištem Žnjan, dodjelom koncesije gradskoj tvrtki Žnjan d.o.o. koja bi potom odredila namjene pojedinih poslovnih prostora uz dovođenje, bar dijelom u prvobitno stanje, što kao dugogodišnji operativni tajnik i član predsjedništva Ekološkog društva “Picigin Bačvice” u potpunosti podržavam.
Ovaj tekst, navodi na kraju, treba shvatiti kao apel gradu i državi da se odmah i bez odgode započene sa svim potrebnim procesima koji će dovesti do toga da sijedeće kupališne sezone imamo Bačvice u svom punom sjaju kako ovaj jedinstveni prostor, kupalište usred grada zaslužuje.
