U iznenađujućem potezu koji je izazvao buru reakcija na Wall Streetu i u tehnološkom svijetu, američka vlada pod vodstvom predsjednika Donalda Trumpa objavila je da je stekla 10-postotni udio u tehno divu Intelu. Ova transakcija, vrijedna oko 8,9 milijardi dolara, predstavlja neobičan primjer izravnog ulaganja savezne vlade u privatnu kompaniju, što je izazvalo debate o granici između državne intervencije i slobodnog tržišta.
Ulaganje financirano konverzijom prethodnih sredstava iz zakona o čipovima
Prema izjavama iz Bijele kuće, dogovor je postignut nakon pregovora s Intelovim vodstvom, uključujući izvršnog direktora Lip-Bu Tana. Trump je osobno najavio vijest, ističući da je to ključni korak u osiguravanju američke dominacije u proizvodnji poluvodiča. “Intel je pristao dati vladi 10 posto udjela. To je velika stvar za našu nacionalnu sigurnost”, rekao je Trump novinarima, dodajući da će ovo ulaganje pomoći u jačanju domaće proizvodnje čipova i smanjenju ovisnosti o inozemnim dobavljačima, poput Tajvana i Kine.
Intel obećava jačanje domaće proizvodnje čipova i smanjenje ovisnosti o inozemnim dobavljačima
Inače, Intel, nekadašnji lider u industriji mikroprocesora, suočava se s ozbiljnim izazovima posljednjih godina. Kompanija je izgubila tržišni udio u korist konkurenata poput Nvidije i AMD-a, a nedavni financijski rezultati pokazali su pad prihoda i masovna otpuštanja. Ova kriza pojačana je globalnim poremećajima u opskrbnim lancima i geopolitičkim napetostima. Dogovor s vladom dolazi nakon što je Intel već dobio više od 11 milijardi dolara u subvencijama kroz američki zakon o čipovima upravo usmjeren na revitalizaciju američke proizvodnje čipova.
Strateški detalji ugovora i reakcije tržišta
Prema detaljima ugovora, koju prenose američki mediji, vlada će kupiti oko 433 milijuna dionica po cijeni od 20,47 dolara po dionici, što predstavlja popust u odnosu na trenutnu tržišnu vrijednost. Ovo nije samo financijska injekcija; vlada će time dobiti utjecaj na strateške odluke Intela, uključujući proizvodnju i istraživanje. Ministar trgovine Howard Lutnick izjavio je da je ovo “povijesni dogovor koji osigurava da američka tehnologija ostane u američkim rukama”.
Stručnjaci upozoravaju na moguće političke utjecaje u strateškim poslovnim odlukama
Potez nisu svi dočekali s odobravanjem. Kritičari, uključujući neke republikanske zastupnike i ekonomske analitičare, vide ovo kao korak prema socijalizmu. “Vlada koja posjeduje udio u privatnoj kompaniji je antitetička američkim vrijednostima slobodnog tržišta”, piše Washington Post u uvodniku, upozoravajući na potencijalne rizike od političkog miješanja u poslovne odluke.
Brian Quinn, profesor na Pravnom fakultetu Boston Collegea, prenosi, Wired, smatra zbunjujućim što je vlada u pregovorima tražila obične dionice Intela, umjesto povlaštenih. “Izgleda mi kao golema izgubljena prilika,” rekao je Quinn. “Vlada je rekla da želi osigurati povrat za porezne obveznike, ali nije jasno kako će ova investicija to osigurati. Da su to bile povlaštene dionice, mogle bi uključivati obvezne dividende i jamčiti povrat sredstava.”
Investitori reagirali rastom dionica, dok analitičari pomno prate razvoj situacije
Iako partnerstva javnog i privatnog sektora nisu rijetkost u SAD-u, pravni stručnjaci smatraju da je ovakva vladina intervencija neuobičajena. “Razlog zbog kojeg je vlada nakon 2008. godine uložila kapital u automobilske tvrtke i osiguravatelje bio je proći kroz financijsku krizu,” rekao je Timothy Meyer, profesor međunarodnog poslovnog prava na Duke Universityju. “Ovo nije šira financijska kriza. Radi se o tvrtki koja dramatično treba povećati svoj tržišni udio.” Meyer je dodao da je zanimljivo vidjeti “u kojoj će mjeri američka vlada koristiti svoj utjecaj u tehnološkoj industriji kako bi preusmjerila narudžbe prema Intelu.”
Bijela kuća je svoj komentar cijele situacije objavila je kroz Trumpovu objavu na Truth Social mreži. “Sjedinjene Države nisu platile ništa za ove dionice, a sada su vrijedne približno 11 milijardi dolara. Ovo je odličan posao za Ameriku, ali i za INTEL,” napisao je Trump. “Proizvodnja vrhunskih poluvodiča i čipova, što Intel radi, temeljna je za budućnost naše nacije. MAKE AMERICA GREAT AGAIN! Hvala na pažnji.”
Spas za Intel ili dodatna podjela između države i privatnog sektora?
S druge strane, zagovornici ističu da je ovo nužan odgovor na kinesku dominaciju u tehnologiji. Slični dogovori već su sklopljeni s Nvidijom i AMD-om, gdje kompanije ustupaju dio prihoda od prodaje u Kini vladi. Intelove dionice porasle su za više od 5 posto nakon objave, signalizirajući da investitori vide ovo kao stabilizirajući faktor.
Ovaj dogovor mogao bi postaviti presedan za buduće intervencije vlade u kritične sektore poput umjetne inteligencije i obrane. Dok ga Trumpova administracija slavi kao pobjedu za politiku “America First”, pitanje ostaje: hoće li ovo spasiti Intel ili samo produbiti podjele između države i privatnog sektora?
