Krajem srpnja objavljeno je javno izvješće SOA-e za ovu godinu u kojem se naglasak stavlja na kibernetičku sigurnost u Hrvatskoj. Za to je u SOA-i ustrojen Nacionalni centar za kibernetičku sigurnost – NCSC-HR koji ima zadaću zaštititi nacionalni kibernetički prostor. Potreba za formiranjem takvog tijela ne iznenađuje kada se zna za porast kibernetičkih napada koje sponzoriraju države, a takvih je samo lani otkriveno 38. Prema SOA-i, dvije trećine kibernetičkih napada na hrvatske ciljeve izvele su ruske grupe koje sponzorira država. Osim za visokoprofilirani kriminal, kibernetički svijet koristi se i za cijelu paletu kriminala koji se u službenim statistikama naziva organiziranim. Oružje, droga, dječja pornografija, krivotvorine, računalni virusi – sve je dostupno doslovno na jedan klik mišem. Već smo vidjeli da su se u virtualnom svijetu dogovarala i ubojstva – neovisno o kojoj je platformi riječ. Hrvatski kriminalci svih vrsta ne zaostaju za svijetom, što SOA i njezini stručnjaci dobro znaju. Pitanje je samo tko će u tom “ratu” pobijediti.
U srpnju prošle godine ministar Davor Božinović nervozno je komentirao hakerski napad na Zračnu luku Split, rekavši da je riječ o klasičnom ransomwareu, u kojem se traži otkupnina za otključavanje podataka. Zbog učestalih hakerskih napada na državne institucije i tvrtke predsjednik Zoran Milanović lani je tražio sjednicu Vijeća za nacionalnu sigurnost. Zabrinuti Milanović tada se oglasio zbog platforme HackManac koja prati kibernetičke napade diljem svijeta, nakon što je na X-u objavila da su hrvatske tvrtke Badel i Labud hakirane. Hakerski napad izvršen je i na KBC Zagreb. Mogli bismo dakle zaboraviti WhatsApp, Signal i Telegram, a posebice tipove u odijelima koji se sastaju u polumraku kasina. Počinitelji najtežih kaznenih djela iz domene organiziranog kriminala u cijelom svijetu napreduju i povlače se u dubine interneta, a u stopu ih prate hrvatski kriminalci.
Hrvatska mafija 2025. drogu preko dark weba naručuje poštom, isporuke krivotvorenih novčanica dogovaraju se putem kriptiranih aplikacija za razgovor, a ubojstva putem chatova u videoigricama. Europol je nedavno podržao zajedničku operaciju tijela za provedbu zakona kojom je zaustavljena distribucija krivotvorenog novca putem poštanskih usluga. Jedan krak istrage vodio je i u Hrvatsku, gdje je policija u suradnji s Carinom zaplijenila tri pošiljke s 421 krivotvorenom novčanicom ukupne vrijednosti oko 27.640 eura. Kriminalna mreža, koja je organizirala ovu operaciju, svoje je aktivnosti dogovorala i ugovarala putem kriptiranih aplikacija za razgovore.
Prvi slučaj
Ljetos je Hrvatsku zgranuo slučaj ubojice s Pantovčaka Matije Mašale, uz kojeg je na popisu osumnjičenika osvanuo i Andrej B., označen kao naručitelj ubojstva. Navodni je naručitelj tijekom ubojstva snimao sebe kako igra PlayStation i to objavljivao na internetu kako bi imao alibi. Međutim, upravo ga je igranje igrica naposljetku odalo. Većina strateških igara u kojima sudjeluje više igrača ima mogućnost chatova, pisanog razgovora unutar igre, a nekada i glasovne komunikacije. U ovom se slučaju otkrilo da su se naručitelj i likvidator te njegov pomagač o zločinu dogovarali tipkajući međusobno unutar videoigrice. To je ujedno i prvi slučaj u Hrvatskoj da je najteže kazneno djelo dogovarano putem chata u videoigri.
Doznalo se i za slučaj u kojem je policija lani u suradnji s carinicima te policijama drugih zemalja uspjela spriječiti plan 25-godišnjaka iz Daruvara koji je preko dark weba naručio kilogram marihuane iz Kanade. Droga je do njegova stana stigla u pratnji policije. S drogom koja se naručuje u internetskom podzemlju susretali su se i dubrovački policajci koji su provodili istragu nad dilerom koji je drogu naručivao iz Njemačke. Svojedobno je raskrinkan i 22-godišnjak iz osječkog kraja koji je drogu naručivao na darknetu. To je bio prvi slučaj uhićenja dilera u Slavoniji koji je drogu kupovao u virtualnom svijetu. Treba istaknuti kako su ovo slučajevi koji su otkriveni, no droga koja se kupuje putem dark weba često ostaje neotkrivena.
Dark web je, kao što mu i samo ime na engleskom kaže, mračno mjesto. “Običnim” internetskim stranicama koje svakodnevno koristimo pristupa se običnim pretraživačima, Internet Explorerom, Chromeom i drugima, a te su stranice indeksirane na internetskim tražilicama poput najčešće korištenog Googlea ili Binga. Tu ćemo lako pronaći vijesti, poslušati glazbu i surfati u potrazi za drugim sadržajima. Taj je “svijetli web” limitiran ako se netko želi baviti kriminalom jer policije mnogih zemalja odavno imaju razvijenu suradnju i razmjenu podataka o bilo kakvim sumnjivim aktivnostima na internetu. Primjerice, poželi li netko pristupiti pedofilskim stranicama, alarmi će odmah zazvoniti i preko IP adrese, jedinstvene adrese koju ima svaki korisnik, ovisno o računalu i poslužitelju s kojeg se spaja. Policija će mu u sekundi zakucati na vrata.
Nabava oružja
Dark web je kriptiran i anonimiziran. Pomoću “onion” principa (prikrivanja lokacije s koje se pristupa internetu) teško je ući u trag izvornoj IP adresi. Kako bi se to učinilo, potrebno je instalirati posebne programe (TOR, Riffle, Freenet…). Zatim je nužno dobiti pravi kod. Primjerice, nije dovoljno u pretraživač upisati “želim naručiti kilogram marihuane iz Kanade”. Dark web mali je dio deep weba, odnosno “dubokog interneta” na kojem su milijarde stranica. Policija može postati sumnjičava već i ako netko samo instalira TOR na svoje računalo. No to bi bile primitivne metode jer kiberpolicajci diljem svijeta, pa i u Hrvatskoj, danas imaju razvijene alate kojima se bore protiv kibernetičkog kriminala, a koje, naravno, ne otkrivaju.
Sam pristup dark webu ne znači da ste počinili zlodjelo i da ćete u završiti u zatvoru, ali biste mogli jer su ondje aktivni agenti vodećih policijskih i istražiteljskih službi koje se može usporediti s policajcima u civilu na velikim koncertima u lovu na dilere narkotika. Uporaba dark weba u kriminalne svrhe moguća je, ali i vrlo rizična. Nažalost, on se najviše koristi za veoma teška kaznena djela. Prema istraživanju iz 2015., najveći dio aktivnosti na dark webu bila je nabava narkotika (15 posto), no veoma je zastupljena i razmjena pedofilskog sadržaja, ilegalna nabava oružja, komunikacija između hakera, radikalna pornografija itd…
Osim dark weba, policija iz godine u godinu bilježi i porast drugih oblika organiziranog kriminala počinjenog preko interneta. Riječ je o velikom broju prevara, lažnih oglasa, ali i kopiranja podataka s kartice, “skimanja” radi povlačenja novca s računa, pa čak i hakiranja bankomata te poslovnih računa velikih poduzeća. Kriminal se s ulica preselio na mjesto gdje se mafija očito osjeća sigurnije, a sve je više teških kaznenih djela koja se mogu počiniti u anonimnosti i iz fotelje, samo uz obično računalo. Na tim se crnim internetskim tržištima zahvaljujući posebnim alatima može kupiti sve od droge i oružja do tuđeg identiteta. Stručnjake zabrinjava što je ta praksa sve popularnija u svijetu. Zbog toga su i hrvatski kriminalisti prisiljeni pratiti međunarodne trendove i raditi u suradnji s drugim policijama u lovu na kriminalce koji svoje nezakonito poslovanje kriju na internetu.
Crna tržišta
Na to je svojedobno u razgovoru za Hinu pozornost skrenula voditeljica Odjela za visokotehnološki kriminalitet Kristina Posavec, koja je objasnila kako je takve osobe teže identificirati od onih koje se koriste nekim drugim standardnim platformama. To ipak ne znači da su apsolutno zaštićene jer različiti pristupi internetu ipak omogućuju samo određeni stupanj anonimnosti. Njezine tvrdnje još od sredine dvijetisućitih potvrđuje praksa. Tako su primjerice europske policije još u 2014. u čak 27 zemalja uspjele raskrinkati ljude koji su se bavili takvom vrstom kriminala. Hrvatska policija sudjelovala je u rušenju underground foruma darkcode na kojem su se i naši državljani bavili ilegalnim aktivnostima. Šibenska policija uhvatila je tako 22-godišnjaka i njegovu vršnjakinju koji su preko crnih tržišta tri puta naručili više od 115 grama speeda.
Sadržaj na deep webu je, kaže Posavec, sve popularniji jer ljudi otkrivaju stvari koje su im dostupne na crnim tržištima pa posljednjih godina i u Hrvatskoj predstavljaju problem. Na takvim se mjestima nude i pojedine intelektualne usluge kao što su primjerice zlonamjerni programi kojima se može neovlašteno pristupati nečijem računalu ili grupi računala, što se može rabiti i za računalne napade, pristup osobnim financijskim podacima ili pak za neovlaštene transakcije s bankovnih računa. Crna tržišta djelomice su popularna i zbog toga što su zabranjene stvari ljudima dostupne u njihovoj dnevnoj sobi, što umanjuje rizik. Ako netko poželi drogu, dilera ne mora tražiti u mračnoj ulici, nego je može naručiti na kućnu adresu na koju mu stiže zapakirana u kutiji od bombonijere, što je navodno u posljednje vrijeme sve popularnije.
Preko crnog tržišta moguće je među ostalim kupovati i ukradene nekretnine, što u Hrvatskoj nije praksa. Najviše interesa u našoj zemlji pokazuju za drogu, a onda i dječju pornografiju koja se naručitelju dostavlja kriptirana. “Ljudi su jako osjetljivi kada netko od njih u fizičkom svijetu, primjerice u banci, traži osobne podatke o bračnom stanju, djeci ili primanjima. Istodobno sve to otkrivaju na Facebooku ili čak objavljuju fotografije polugole djece s ljetovanja, što se može zloupotrijebiti na pedofilskim stranicama”, upozoravala je Posavec.
Bivši haker razotkrio najužasnije stvari na dark webu: ‘Budućnost je još gora’
Različite lokacije
Da su djeca mlađa od deset godina sve češća meta pedofila na internetu, otkrili su i podaci nadzornog tijela IWF-a koje je samo u 2023. primilo 392.660 prijava o mogućim spornim stranicama s fotografijama, od kojih je potvrđeno 275.655. Od tog broja više od stotinu tisuća sadrži fotografije djece mlađe od deset godina. Tisuće fotografija generiranih umjetnom inteligencijom prikazuju zlostavljanje djece, a podijeljene su na forumu dark weba. Među njima su i fotografije koje prikazuju najtežu vrstu zlostavljanja, silovanje, seksualno mučenje i bestijalnost. Neke od tih fotografija prikazuju stvarnu djecu, čija su lica i tijela korištena za treniranje UI modela. U nekim slučajevima modeli su korišteni za nudiranje djece na temelju njihovih fotografija na internetu na kojima su odjevena.
U studenome 2023. hrvatska policija sudjelovala je u akciji “Mozaik”. Uhićeni su Hrvati, ali i osam Slovenaca osumnjičenih za seksualno zlostavljanje djece putem interneta. Dio njih uhićen je zbog materijala kupljenog na dark webu i plaćenog kriptovalutom. O tome je govorio i Primož Podbelšek iz Odjela za opći kriminal Državnog tužiteljstva u Ljubljani, objasnivši kako je nekolicina njihovih državljana upravo preko dark weba pribavljala snimke seksualnog zlostavljanja djece. “Kako bi prikrili svoje radnje i identitet, osumnjičenici su na darknetu pristupali poveznicama na kojima sami nazivi poput ‘My Little Whore’ ukazuju na sadržaj seksualnog zlostavljanja djece. Internetu su pristupali s različitih lokacija, s virtualnih internetskih veza poput VPN-a, ali su koristili i javni i nezaštićeni pristup internetu”, objasnio je Podbelšek.
Internetsko podzemlje u Hrvatskoj je poznato i po maloljetniku koji je svojedobno hakirao sustav A1. Od sredine dvijetisućitih u Hrvatskoj se bilježi rast aktivnosti na dark webu, a samo u 2021. zabilježena su 1563 kaznena djela ove vrste. I u ovim trenucima provodi se više istraživanja tog tipa nad hrvatskim državljanima, otkriva nam dobro upućeni kriminalist koji ujedno zaključuje da se s razvojem interneta ne može očekivati ništa drugo nego porast takvih aktivnosti, a onda i porast opreza kako policijskih stručnjaka tako i građana koji internet moraju shvatiti ozbiljno imajući u vidu i njegove opasnosti.
@dnevno.hr Jedan dan kao Plenković ili jedan dan kao influencer? 😅 Da vas čujemo! 😄 #dnevnohr #croatia #viral #fyp #trend
♬ original sound – dnevnohr
