Američki predsjednik Donald Trump ne staje s politikom carinskih pritisaka. U najnovijem udaru uveo je dramatične carine od 50% na većinu uvoza iz Indije, optužujući New Delhi da kupnjom jeftine ruske nafte financira rat u Ukrajini. Mjera je stupila na snagu u ponoć, a pogađa indijski izvoz vrijedan 87,3 milijarde dolara godišnje. Sektori poput tekstila, nakita i morskih plodova suočeni su s dramatičnim padom narudžbi.
Indijska vlada odbija odustati od uvoza ruske nafte. Premijer Narendra Modi pozvao je građane da kupuju domaće proizvode, dok je ministar vanjskih poslova S. Jaishankar poručio da su zahtjevi Washingtona “neopravdani i licemjerni”. U tom kontekstu zanimljiv je i prvi potez indijskog premijera koji će ovaj tjedan po prvi put od 2018. otputovati u Kinu kako bi prisustvovao samitu koji organizira kineski predsjednik Xi Jinping.
U geopolitičkom preokretu, dvojica čelnika čiji su vojnici 2020. godine vodili brutalnu borbu prsa o prsa kamenjem, šakama i palicama na spornoj granici, sada bi se mogli rukovati, stavljajući gospodarsku stabilnost ispred duboko ukorijenjenog rivalstva. Uz Modija, čelnici iz Rusije, Pakistana, Irana i srednjoazijskih zemalja pridružit će se Xiju ovog vikenda na, kako Peking tvrdi, dosad najvećem samitu Šangajske organizacije za suradnju (SCO), regionalnog sigurnosnog saveza koji su osnovali Moskva i Peking s ciljem preoblikovanja globalne ravnoteže moći.
Trump Indiju gura u kineski zagrljaj
Indijska prisutnost na događaju najjasniji je znak dosadašnjeg zbližavanja dviju azijskih sila i sve snažnijeg preslagivanja koje bi moglo poništiti dugogodišnje američke napore da izgradi partnerstvo s New Delhijem kao protutežu sve utjecajnijoj Kini. Iako je otapanje odnosa između Indije i Kine već bilo u tijeku, analitičari smatraju da Trumpova politika „Amerika na prvom mjestu” potiče obojicu čelnika da stvore partnerstvo iz nužde. Trumpove carine, uvedene zbog indijske kupnje ruske nafte, unijele su određeni osjećaj hitnosti da Indija stabilizira odnose s Kinom, rekao je za CNN Manoj Kewalramani, voditelj studija o Indo-Pacifiku u istraživačkom centru Takshashila u indijskom gradu Bengaluruu. No dodaje da to nije bio glavni pokretač za promjenu, jer i Indija i Kina žele stabilizirati svoje odnose iz vlastitih nacionalnih interesa.
Različite administracije Bijele kuće nastojale su ojačati strateške odnose s Indijom putem prijenosa tehnologije i zajedničkih vojnih vježbi, surađujući s SAD-om kako bi se suprotstavili sve odlučnijoj Kini u Indo-Pacifičkoj regiji. Gubitak Indije bio bi „najgori mogući ishod“ za SAD, rekli su analitičari. Nakon sastanka kineskog ministra vanjskih poslova Wang Yija i premijera Modija u New Delhiju prošlog tjedna, obje strane priznale su nedavna poboljšanja u svojim napetim odnosima.
Prema mišljenju Yun Sun, direktorice Kineskog programa u think tanku Stimson Center u Washingtonu, iz perspektive Pekinga, Indija više ne može glumiti da još uživa snažnu podršku iz Washingtona te je svjesna da mora poboljšati odnose s Kinom. No, brojni analitičari ocjenjuju i da nadolazeći samit vjerojatno neće dovesti do tektonske promjene savezništva, odnosno da Indija neće završiti s Amerikom jer su SAD ipak indijski najvažniji partner u svijetu, dok je Kina njihov najveći susjed.

Balansiranje između sila
Rekalibracija indijskih odnosa s Kinom klasičan je primjer njezine politike strateške autonomije, koja stavlja nacionalne interese ispred čvrstih savezništava. Na SCO samitu, osim Xija, Modi će biti i uz premijera tradicionalnog protivnika Pakistana, s kojim je Indija nedavno imala vojni sukob, ali i uz dugogodišnjeg partnera Rusiju, čija prodaja nafte Indiji nakon invazije na Ukrajinu izaziva negodovanje SAD-a i potaknula je Trumpa na uvođenje carina od 25% na indijske proizvode kao kaznu.
Indijska strateška prilagodba Kini manje je rezultat ublažavanja sigurnosnih stavova, a više odraz gospodarske nužnosti. Prošle godine Kina je bila drugi najveći trgovinski partner Indije, odmah nakon SAD-a, s dvosmjernom trgovinom od 118 milijardi dolara, prema podacima indijskog ministarstva trgovine. Indija ovisi o Kini ne samo za gotove proizvode poput elektronike, već i za ključne međuproizvode i sirovine koji pogone njezinu industriju.
Ipak, to ekonomsko povezivanje odvija se pod sjenom napete vojne stvarnosti. Bilo kakvi razgovori između Modija i Xija bili bi zakomplicirani zbog desetaka tisuća vojnika koji su još uvijek raspoređeni na spornoj himalajskoj granici, a neriješeni sukob i dalje ostaje glavna prepreka ponovnoj izgradnji povjerenja. Prošli tjedan dvije strane dogovorile su deset točaka konsenzusa o graničnom pitanju, uključujući održavanje „mira i stabilnosti“, prema priopćenju kineskog ministarstva vanjskih poslova. Kako ističe Tanvi Madan, viša znanstvenica u Centru za azijske politike pri Brookings Instituciji, „nije jasno hoće li bilo koja strana doista vjerovati onoj drugoj“. Glavni test, kaže, bit će hoće li retorika čelnika dovesti do smirivanja napetosti na terenu – nešto što dosad nije uspjelo.
Obitelj Trump ovaj otok u Jadranu želi pretvoriti u turistički raj
Svima ispod radara Putin vuče konce na važnom području: Stiže tajna ruska vojska
Rat kuca na vrata, sprema se obrana od crvene prijetnje: Ukrcavaju rakete i spremaju se za invaziju