„ A čihov si ti“- na to vječno pitanje kroz prizmu bračke dijalektološke raznolikosti odgovor je ponudila kroz predavanje održano u galeriji Ivana Rendića u Supetru mlada lingvistica docent dr. Zdravka Biočina.
Ona je i sama Bračanka iz Postira, a doktorirala je lingvistiku na Sveučilištu u Zagrebu s temom posvećenom upravo govoru otoka Brača i to pod nazivom „Prepoznavanje i akustička analiza govora otoka Brača“.
U svom predavanju mlada znanstvenica se osvrnula na bogatstvo i raznolikost bračkih govora te pojasnila kako je pitanje „A čihov si ti“ puno više od puke znatiželje, ono otkriva identitet, pripadnost i jezične razlike unutar samog otoka. Njezini rezultati također potvrđuju da se dijalekti na Braču i dalje živo govore te se uspješno prenose i prepoznaju.
Radi ispitivanja utjecaja raznolikosti bračkih govora na prepoznavanje, snimila je 150 izvornih govornika iz 10 mjesta: Bol, Gornji Humac. Milna, Nerežišća, Postira, Pražnica, Pučišća, Selca, Sumartin i Supetar. Kroz zanimljive zvučne primjere približila je publici važnost očuvanja dijalekta kao dijela nematerijalne kulturne baštine. Istraživanje je pokazalo da govornici, osobito mlađe generacije, jasno razlikuju govore iz pojedinih bračkih mjesta, oslanjajući se pritom na fonetske markere poput dvoglasa, intonacije i karakterističnih suglasnika.
Prikupljeni snimljeni glasovi dostupni su u zvučnoj bazi hrvatskoga govora, što dodatno pridonosi dokumentiranju i očuvanju ovih varijeteta.
U svojim istraživanjima dr Zdravka Biočina došle je do zaključka kako svoj dijalekt najbolje čuvaju stanovnici Pučišća, a što se tiče dobnih skupina nema bitnijih razlika u prepoznavanju domicilnog govora odnosno dijalekta.
Na završetku je kazala kako je čakavski materinji jezik pravo bogatstvo te pozvala sve da na tom jeziku pišu tekstove i pjesme te organiziraju recitacije i manifestacije njemu u čast. Tako će ostati i opstati te se prenositi na mlađe generacije.
– Hvala vam na zanimljivom i inspirativnom putovanju kroz jezično bogatstvo otoka Brača. Bilo je i zanimljivo i poučno – kazala je ravnateljica supetarske Narodne knjižnice Ivana Vukasović Lončar dok je publika mladu lingvisticu nagradila dugotrajnim pljeskom.