BiH ove godine vjerojatno čeka najlošije izvješće o napretku, koje svake godine objavljuje Europska komisija kao ključan dokument koji identificira stupanj provedenih reformi na putu prema EU.
BiH i dalje nema glavnog pregovarača, što je osnovni formalni korak bez kojega ne mogu početi pregovori o pristupanju EU, nema zakona o sudovima BiH, a činjenicu da je BiH ostala bez značajnih sredstava iz Plana rasta zato što nije uskladila listu reformi ne treba ni spominjati, prenose Nezavisne.
Jedini veći uspjeh ove godine je potpisivanje sigurnosnog sporazuma s EU u lipnju ove godine, koji podrazumijeva suradnju u vezi s rješavanjem problema migranata, što je trenutačno jedno od najvažnijih političkih pitanja u EU, zbog čega je vjerojatno i došlo do pritiska da se ovo pitanje, čije rješavanje traje gotovo tri godine, trajno riješi.
Prošla godina bila je jedna od uspješnijih, a ipak u prošlogodišnjem izvješću o napretku Europske komisije riječ „napredak“ spomenuta je 124 puta, a čak 67 puta u kontekstu „nedostatka napretka“, i još dva puta u kontekstu „izostanak napretka“. Napredak u pozitivnom smislu spomenut je samo tri puta. „Ograničen napredak“ spomenut je 16 puta, „određen napredak“ 13 puta, dok je fraza „potreban je daljnji napredak“ spomenuta dva puta. Još 22 puta riječ „napredak“ spomenuta je u kontekstu koji nije vezan uz konkretne reforme, pa se, u postotnom smislu, može reći da praktično koliko-toliko pozitivan iskorak čini samo pet posto obveza BiH za 2024. godinu, dok je 80 posto ostalo isto ili su stvari vraćene unatrag.
S obzirom na to da je ove godine urađeno još manje, izvjesno je da će i ovaj postotak pozitivnog provođenja reformi biti još manji.
Kako nam je u neformalnom razgovoru nedavno kazao diplomat jedne europske zemlje, teško je očekivati da, čak i kada bi došlo do promjene tempa, ove godine može biti organizirana prva međuvladina konferencija između EU i BiH, što bi bio prvi formalni korak prema otpočinjanju pregovora.
On nam je objasnio da je Europa preokupirana čitavim nizom kriza, od rata u Ukrajini, pa do inflacije i problema s migracijama, i da jednostavno nema vremena ni resursa kao ranije da se BiH bavi na mikrorazini kao što je to bilo ranije.
O tome najbolje svjedoči činjenica da je Njemačka „delegirala“ Hrvatsku kao ključnog posrednika s regijom zapadnog Balkana, čime se pokazuje da Bruxelles, pod pritiskom i urgiranjem zemalja članica, ima sve manje manevarskog prostora za političko djelovanje u BiH u smislu motiviranja domaćih političara da provedu reforme na koje su se obvezali.
Kao što smo nekoliko puta već pisali, Luigi Soreca, veleposlanik EU u Sarajevu, više je puta naglasio da EU ostaje posvećena BiH, ali da će zemlja morati sama dokazati da želi europski put kroz provođenje konkretnih reformi.
