Dok se ljeto polako bliži kraju, priča o potrebi ukidanja neradne nedjelje u Federaciji BiH ponovno postaje sve glasnija, ponajviše iz redova političke oporbe u većem bh. entitetu. No, resorni federalni ministar Amir Hasičević poručuje radnicima da će neradna nedjelja ostati na snazi, odnosno da je aktualna Vlada FBiH neće ukidati.
U cijeloj raspravi, kako otkriva Fokus.ba, gotovo neprimijećeno je prošlo da se Ustavni sud Federacije BiH na jednoj od posljednjih sjednica bavio upravo ovom problematikom.
Zahtjev tvrtke iz Sarajeva
Konkretno, Sud je odlučivao po zahtjevu tvrtke Modanostra d.o.o. Sarajevo za ocjenu ustavnosti članka 18. Zakona o unutarnjoj trgovini FBiH. Ovaj članak Zakona predviđa zabranu rada nedjeljom za maloprodajne objekte, uz određene izuzetke (benzinske postaje, ljekarne i sl.), a na snagu je stupio 15. studenoga 2024. godine.
Navedena tvrtka tvrdila je da su osporenim člankom Zakona povrijeđena prava i slobode zajamčeni Ustavom BiH, Ustavom Federacije BiH i Europskom konvencijom o ljudskim pravima, među kojima pravo na slobodno tržište i poduzetništvo, pravo na imovinu i mirno uživanje dobara. Također su naveli kako se povređuje načelo jednakosti jer se stvara tržišna neravnopravnost, budući da tvrtke iz Republike Srpske ne posluju pod istim uvjetima.
Što je traženo od Ustavnog suda FBiH
Podnositelj zahtjeva tražio je od Ustavnog suda Federacije da privremeno obustavi primjenu osporene odredbe Zakona do konačne odluke, te da utvrdi kako ista nije u suglasnosti s Ustavom Federacije BiH i Ustavom BiH.
Međutim, Ustavni sud FBiH odbio je zahtjev tvrtke Modanostra jer je, prema odredbama članka IV.C.3.10.(2) Ustava FBiH, jasno propisana nadležnost Suda i krug osoba ovlaštenih za pokretanje postupka.
Tko može pokrenuti postupak o neradnoj nedjelji
Prema Ustavu Federacije, zahtjev Ustavnom sudu mogu podnijeti samo ovlašteni podnositelji, a to su: predsjednik ili potpredsjednik Federacije, premijer ili zamjenik premijera, jedna trećina članova bilo kojeg doma Parlamenta FBiH, jedna trećina zastupnika kantonalne skupštine, premijer ili sam kanton.
“U ovom konkretnom slučaju podnositelj zahtjeva nije osoba ovlaštena za pokretanje postupka pred Ustavnim sudom Federacije. Pored toga, Ustavni sud Federacije nije nadležan utvrđivati usklađenost propisa s Ustavom Bosne i Hercegovine”, zaključio je Sud, ne ulazeći u meritum.
