U posljednjem desetljeću nekoliko je hrvatskih državljana ubijeno u Južnoj Americi u nasilju koje se povezuje s trgovinom kokainom i obračunima narkoklanova. Posljednji je u Boliviji ubijen Riječanin Marko Skerbec, čiji je nestanak bio prijavljen hrvatskoj policiji jer se 8. kolovoza prestao javljati obitelji. Budući da je riječ o čovjeku povezanom s krakom tzv. Kavačkoga klana u Sloveniji, odmah se posumnjalo da je nestanak povezan s obračunima u narkomiljeu. U Boliviji su pronađena tijela trojice državljana Srbije – Miljana Đ., poznatog pod nadimkom Hitri, Dejana L., zvanog Makedonac, i Vanje M., zvanog Mali Kosta.
Prema navodima lokalnih medija, prije smrti navodno su bili brutalno mučeni, a njihova tijela pronađena su u vrećama. Sumnja se da ih je u posao povezan s drogom uveo upravo Skerbec. Prema neslužbenim informacijama, ubijeni su bili dio grupe koja je trebala organizirati prijenos narkotika za jednu od jačih kriminalnih organizacija u Južnoj Americi. Stravičan prizor otkriven je u iznajmljenoj kući u naselju Petrolero Norte. Pretpostavlja se da bi na drugim lokacijama u gradu moglo biti pronađeno još tijela povezanih s tim slučajem. Istražitelji sumnjaju da je došlo do obračuna kriminalnih grupa u poslovima s drogom, a da je u tom sukobu stradalo više osoba, među njima i trojica srpskih državljana.
Nekoliko osumnjičenih završilo je u istražnom zatvoru, a bolivijske vlasti odmah su posumnjale da je riječ o osveti zbog izgubljene pošiljke kokaina ili sukoba zbog rute kroz Santa Cruz, grad koji se posljednjih godina spominje kao ključno čvorište balkanskih posrednika. Ubrzo se pokazalo da bi prva teza mogla biti točna. Naime, u međunarodnoj policijskoj akciji sredinom prošlog mjeseca kod otoka Martinique zaustavljen je brod na kojem je bilo nešto više od 4,8 tona kokaina. Uhićen je dio članova posade među kojima su Hrvati, Srbi i Crnogorci koje je angažirao 41-godišnji Vedran Đoković, navodno član „balkanskog kartela“. Droga je bila namijenjena europskom tržištu.
(UMOR) Hrvat Marco Skerbec, ki naj bi bil sodeloval tudi v slovenski celici Kavaškega klana, je bil likvidiran v Boliviji skupaj z še dvema moškima. V Sloveniji naj bi bil sodeloval pri trgovini z drogo ter pri umoru Danijela Božića.https://t.co/IVnkNgszQD
— Večer (@vecer) August 15, 2025
Izlazna točka
Nasilje povezano s međunarodnim narkoposlovima kulminiralo je već 2023. u Ekvadoru. Te je godine vlada proglasila izvanredno stanje zbog eksplozije ubojstava u Guayaquilu i drugim gradovima. U isto vrijeme belgijske vlasti u Antwerpenu presrele su 116 tona kokaina, najveću zapljenu u povijesti, a dijelovi pošiljki vodili su do balkanskih mreža. Ekvador je postao glavna izlazna točka za kokain, dok su balkanske ćelije koristile lokalne bande poput Chonerosa i Lobosa za logistiku i zaštitu. Već 2022. Europol je, u suradnji s DEA-om i španjolskom policijom, proveo veliku operaciju protiv tzv. superkartela. U Dubaiju i Europi uhićeni su i državljani Srbije i Crne Gore, a zaplijenjeno je više tona kokaina. Iste godine niz krvavih sukoba u Južnoj Americi upućivao je na borbu za rute i izgubljene pošiljke.
Godinu ranije, 2021., razbijena je komunikacijska mreža Sky ECC, što je dovelo do stotina uhićenja i zapljene više tona kokaina u Europi. Dokumenti su otkrili kako su balkanske ćelije koordinirale pošiljke iz Latinske Amerike. U Guayaquilu je te godine ubijen i Filip Radulović, crnogorski državljanin povezan sa Škaljarskim klanom, koji je konkurencija spomenutom Kavačkom klanu. Krajem 2020. otkrivanje šifrirane mreže EncroChat već je dalo uvid bez presedana u narkoposlove. U Belgiji i Nizozemskoj uhićeni su posrednici povezani s pošiljkama iz Brazila i Ekvadora. Te iste godine u studenome je u Guayaquilu upucan Milan “Cigla” Milovac, hrvatski državljanin povezan s klanom Darka Šarića. Nakon dva mjeseca borbe za život preminuo je u siječnju 2021. godine.
Njegova likvidacija povezana je s unutarnjim sukobima balkanskih mreža. Godine 2019. u Guayaquilu je ubijen Rade Kotur, srpski državljanin, čiju je likvidaciju policija povezala s međunarodnim krijumčarenjem. U to vrijeme belgijske i nizozemske vlasti već su presretale rekordne količine kokaina, pri čemu su balkanske skupine identificirane kao važni posrednici.
Likvidirali trojicu trgovaca drogom, među njima i Hrvat: Evo što ih je odalo
Ključni posrednici
Sredinom desetljeća brazilska i paragvajska policija bilježile su zapljene kokaina u lukama Santosa i Paranaguá, pri čemu su uhićeni i posrednici iz Srbije i Crne Gore. Prvi zabilježeni slučaj ubojstva hrvatskog državljanina u Južnoj Americi povezanog s tim poslovima dogodio se 2014. u Santa Cruzu u Boliviji. Tada je ubijen Goran Popović, koji je koristio lažni identitet David Eterović Melgar. Bolivijska policija njegovo je ubojstvo opisala kao mafijaški obračun, a lokalni mediji povezali su ga s krijumčarenjem kokaina i balkanskim strukturama. Sva ta ubojstva ne mogu se razumjeti izvan šireg okvira tzv. Balkanskog kartela – mreže kriminalnih skupina s prostora bivše Jugoslavije koje su postale ključni posrednici u globalnom lancu kokaina.
U posljednjih deset godina skupine sa zapadnog Balkana izrasle su u ključne posrednike na kokainskoj ruti iz Južne Amerike prema EU-u. UNODC bilježi rekordnu proizvodnju i širenje “novih hubova” i grupa, a Ekvador se profilirao kao tranzitna točka i simbol sigurnosnog sloma u regiji. U tom okruženju balkanske mreže uspostavljaju izravne veze s dobavljačima u Kolumbiji, Peruu i Boliviji te koriste kontejnerske brodove i tzv. rip-on/rip-off metode kroz luke poput Guayaquila i Santosa. Analize Global Initiative i InSight Crime pokazuju da se u Ekvadoru strani akteri – među njima i skupine s Balkana i iz Albanije – oslanjaju na domaće bande – Choneros, Lobos, Tiguerones – za logistiku, zaštitu i nasilje. U posljednjih pet godina u Ekvadoru je ubijeno najmanje sedam osoba sa zapadnog Balkana povezanih s trgovinom drogom, što ilustrira razinu rizika i intenzitet obračuna.
Ključan pomak posljednjeg desetljeća bilo je direktno “usidrenje” balkanskih mreža u Latinskoj Americi. Reutersov istraživački serijal dokumentira kako su se te skupine infiltrirale u pomorsku industriju (uključujući posade i logistiku) te kako su “balkanski otisci” danas prisutni na većini pošiljki koje ulaze u Europu; MAOC-N navodi rekordne zapljene na Atlantiku povezane s balkanskim akterima. Riječ je o malim, visoko mobilnim ćelijama bez čvrste hijerarhije, što potvrđuju i operativci DEA-e i policije EU-a.
Mreža timova
Kada su prije nekoliko godina dešifrirani EncroChat i Sky ECC-a, istražitelji su dobili uvid u komunikaciju krijumčara i omogućili niz “udarnih dana”. Europol je 2022. uz potporu više država srušio tzv. europski superkartel, a 2023. i 2024. vodio je operacije kojima su presretane višetonske pošiljke i zamrzavana imovina u Europi i Latinskoj Americi. Ti slučajevi u dokumentima izričito povezuju zapovjedne ili logističke figure s Balkanom.
Iako se termin “Balkanski kartel” uvriježio u policijskim priopćenjima i medijima, istraživački tim Global Initiative otkriva kako ipak ne postoji jedinstvena, piramidalna organizacija. Preciznije je govoriti o više konkurentskih i povremeno suradničkih klanova odnosno ćelija, i to srpskih, crnogorskih, hrvatskih, slovenskih i albanskih, koje dijele dobavne kanale u lukama i logistici. Taj nalaz podupiru i svjedočenja iz međunarodnih istraga: “nema stroge hijerarhije”, već mreža brokerskih timova koji brzo mijenjaju identitete, rute i tehnologije. I drugi analitičari upozoravaju da nije riječ o jednoj hijerarhijskoj strukturi, nego o mreži više klanova koji povremeno surađuju ili ratuju, ovisno o pošiljkama i partnerima. Upravo zbog te fragmentiranosti često dolazi do sukoba i osvetničkih ubojstava u kakvima su žrtve i hrvatski državljani u Južnoj Americi.
Na makro razini, analitički uredi UNODC-a i EU-a bilježe da su porast ponude – rekordne količine koke – i stabilna potražnja u Europi stvorile “mjehur” u kojem zapadne balkanske mreže, uz talijanske i marokanske, kontroliraju značajan dio uvoza. Najveći europski kokainski ulazi ostaju Antwerpen i Rotterdam, uz luke Iberijskog poluotoka. U 2023. MAOC-N je podržao niz atlantskih presretanja, dok Europolova SOCTA 2025, naglašava partnerstva između latinskoameričkih i europskih mreža te rast profita od kokaina. Svi slučajevi likvidacija koje smo naveli pokazuju kako su hrvatski državljani, s drugim skupinama s Balkana, aktivni sudionici u transnacionalnoj trgovini drogom.
Hrvatsko podzemlje ima novog vladara: Ovdje sada operira notorni srpsko-crnogorski klan
Izdaje u lancu
Pojam “Balkanski kartel” pojavio se u izvješćima Europola i u medijima kao krovni izraz za mrežu kriminalnih skupina iz Srbije, Crne Gore, Hrvatske i Slovenije koje od 2010. uspostavljaju izravne veze s dobavljačima kokaina u Latinskoj Americi. Za razliku od ranijih razdoblja, kada su europske mreže kupovale drogu preko španjolskih ili talijanskih posrednika, balkanske skupine počele su izravno pregovarati s proizvođačima i organizirati transport u kontejnerima prema europskim lukama, ponajviše Antwerpenu i Roterdamu.
Ekvador se u međuvremenu pretvorio u jednu od glavnih izlaznih točaka. Iako nije proizvođač kokaina, njegova luka Guayaquil postala je središnja tranzitna točka jer se nalazi blizu granice s Kolumbijom i Peruom. Ekvadorske bande osiguravale su logistiku, čuvale kontejnere i organizirale likvidacije. U tom kontekstu bilježi se i prisutnost balkanskih posrednika, čije su mreže u Europi preuzimale teret odgovornosti za pošiljke od više stotina kilograma ili čak tona kokaina. Global Initiative, međunarodna istraživačka mreža, navodi da su sukobi zbog izgubljenih pošiljki ili izdaja u lancu često završavali likvidacijama. U brojnim slučajevima mete su bili upravo europski posrednici na terenu – ljudi koji su u Guayaquilu, Quitu ili Santa Cruzu održavali kontakte, financirali kupnju i pratili pošiljke. Ubijeni Hrvati uklapaju se u taj obrazac: radili su u zoni visokog rizika, gdje su svako kašnjenje ili pogreška mogli značiti smrtnu presudu.
Bolivija, iako nema izlaz na more, i dalje je veliki proizvođač koke. Iz regije Chapare i Yungas droga se transportira prema Brazilu, Čileu i Peruu. Santa Cruz je već desetljećima centar za trgovinu i logistiku, a međunarodne mreže ondje imaju sigurne kuće i kontakte. Balkanske skupine pojavljuju se i u tim vezama, a lokalne vlasti više su puta potvrdile da su uhićivale državljane iz Europe povezane s krijumčarenjem. Nasilje u Ekvadoru i Boliviji posljednjih je godina postalo svakodnevica. Samo u Ekvadoru broj ubojstava porastao je na rekordne razine, a ubojstva stranaca često se dovode u vezu s međunarodnim narkomrežama. Lokalni termini poput sicariato ili ajuste de cuentas postali su oznake za brutalna smaknuća u javnosti iza kojih stoje narkoklanovi. Hrvatski državljani ubijeni u Guayaquilu, Manti i Santa Cruzu dio su tog krvavog mozaika.
Hrvatskom se širi nova vrsta mafije: Zaprepašćuje na kojim mjestima dogovaraju svoja zlodjela
