Tijekom posljednjih pet godina, karijerna platforma LinkedIn provela je opsežno istraživanje u kojem je sudjelovalo gotovo pola milijuna ljudi, a cilj je bio otkriti kako se osjećaju u vezi svojih karijera. Ovogodišnji rezultati su poražavajući – mladi su daleko pesimističniji od svih ostalih dobnih skupina.
Svakodnevno čitamo priče o tome koliko je diplomantima teško pronaći prvi posao. Prema nekim procjenama, od 2023. godine broj oglasa za početničke pozicije u SAD-u pao je za više od 35%. Podaci s LinkedIna dodatno potpiruju zabrinutost jer 63% anketiranih direktora priznaje da će umjetna inteligencija vjerojatno preuzeti dio zadataka koje danas obavljaju zaposlenici na početnim razinama.
Ovi se trendovi osjećaju i na osobnoj razini. Mnogi roditelji svjedoče borbi svoje djece. Primjerice, 25-godišnjaci s magisterijem teško pronalaze posao, a njihovi partneri, ponekad i s dvije magistarske diplome, bore se za bilo kakav plaćeni posao u svojoj struci. Oni su dio “generacije odbijenica” – mladih ljudi koji šalju stotine životopisa, samo da bi bili odbijeni.
Iako se vode rasprave o tome koliki je stvarni utjecaj umjetne inteligencije na ovu situaciju, radnici su zabrinuti. Čak 41% profesionalaca tvrdi da brzi tempo promjena koje donosi AI negativno utječe na njihovu dobrobit. O ovim izazovima za BBC je govrio Aneesh Raman, potpredsjednik LinkedIna za ekonomske prilike, koji je nedavno u članku za The New York Times pisao o slomu tradicionalne karijerne ljestvice i posljedicama za mlade.
“Ovo što se događa je stvarno i vrlo značajno. Početnici na tržištu rada i svježi diplomanti suočavaju se sa savršenom olujom,” objašnjava Raman. “Imate makroekonomsku nesigurnost koja utječe na zapošljavanje, ali istovremeno i prve znakove disrupcije uzrokovane umjetnom inteligencijom. Sve to dovodi do veće stope nezaposlenosti među mladima.”
Ipak, Raman vidi i drugu stranu medalje. “Ovo je trenutak u kojem prelazimo sa statičnih na dinamične karijerne puteve. Pomalo je kao u Dickensovim romanima – ‘najbolja i najgora vremena’. Jer, ako biste morali birati trenutak za početak karijere, ovaj je zapravo nevjerojatan. Kada prođemo kroz ovu tranziciju, s druge strane nas čeka više mogućnosti za izgradnju karijere.”
Počinjemo viđati poslodavce koji kažu: “Ako imate diplomu iz računarstva, imate li možda i sporedni studij filozofije kako biste mi pomogli razmisliti o etičkim implikacijama onoga što stvaram?”, kaže Raman.
Prije desetak godina, diploma iz računarstva smatrala se sigurnim putem do uspjeha. Trebamo li sada usmjeravati mlade prema drugim područjima? “Računarstvo je bilo i ostalo zaštitni znak ekonomije znanja. No, ekonomija znanja je na zalasku i ulazimo u novu eru,” tvrdi Raman. “Naši podaci pokazuju da je 96% prosječnog posla softverskog inženjera podložno automatizaciji, bilo odmah ili u bliskoj budućnosti. To ne znači da će ti poslovi nestati, već da se mijenja sama suština posla.”
Predvidljivi put “imam ovu diplomu, dajte mi onaj posao” više ne vrijedi. Sada diploma sama po sebi ne govori dovoljno; morate znati artikulirati što ona znači u praksi i koje vještine posjedujete. “Vjerujem da će poslovi u maloprodaji dobiti na vrijednosti na način na koji nisu u ekonomiji znanja,” dodaje Raman. “Ako možete dokazati da ste radili posao na kojem ste morali pokazati otpornost i prilagodljivost, to su vještine koje poslodavci traže. Zapošljavat će nas zbog naših jedinstvenih iskustava, energije i otpornosti.”
Strah da će tvrtke jednostavno zamijeniti početničke pozicije umjetnom inteligencijom je opravdan, no Raman ističe da ista anketa koja je otkrila taj strah pokazuje i nešto drugo: direktori vjeruju da mladi zaposlenici donose svježe ideje i novo razmišljanje ključno za rast poslovanja. Upravo generacija koja se muči s pronalaskom prvog posla je ujedno i “AI-nativna” te donosi potpuno novi pogled na to kako bi se tvrtke trebale prilagoditi.
“Kada se pojavi nova vrsta ekonomije – kao pri prijelazu s poljoprivrede na tvornice,ili iz tvornica u urede – disrupcija uvijek dolazi prva. Mi smo sada u toj fazi,” kaže Raman u intervjuu za BBC. “Do 2030. godine, 70% prosječnog posla će se promijeniti. Svi ćemo raditi nove poslove, čak i ako ne promijenimo radno mjesto. Ali stvarat će se i potpuno nove vrste poslova. Influencer nije bio posao prije 10 godina. Znanstvenik za podatke nije postojao prije 20 godina.”
Što biste poručili 22-godišnjaku koji se bori pronaći posao ili njegovim tjeskobnim roditeljima? “Prva stvar je da budete ‘za sebe’. Priča o radu, još od prve industrijske revolucije, bila je priča o tehnologiji, a ne o ljudima. Obučavali smo ljude da upravljaju zadacima oko tehnologije. Sada ćemo to okrenuti i staviti čovjeka u središte,” savjetuje Raman. “Morate razumjeti što vas pokreće i koja je vaša jedinstvena znatiželja. Počnite shvaćati kako doći do točke u kojoj vas nitko ne može pobijediti u tome da budete vi.”
