U Malostonskom zaljevu događa se nezapamćeni pomor dagnji. Uzgajivači to pripisuju visokim temperaturama mora. Od jutra obilaze lokacije i utvrđuju štetu, koja je, prema prvim procjenama, gotovo 80 posto u uvali Brijesta, poznatoj po najmasovnijoj školjkarskoj proizvodnji u tom kraju, prenio je HRT.
Ante Džono, neumski ronilac i vatrogasac, jedan je od onih koji je svjedok da je čisto more i neumski zaljev idealno područje za uzgoj školjki. Ipak, za Hercegovina.info ovim povodom je rekao da situacija svakako nije kao u Brijesti, ali i da ih je manje.
„Kada bi i bilo nešto u tom smislu veliko, mislim da ne znam kome bih se mogao obratiti tim povodom od institucija. Mislim da i nemam kome u Bosni i Hercegovini“, rekao je Džono za Hercegovina.info.
Morske školjke kamenice su se najbolje održale.
„U mom slučaju, školjke kamenice su preživjele, pa nisam ni sto posto siguran da je za pomor isključivo toplina mora kriva, jer se prije nekoliko godina dogodio napad parazita na perisku, koji su također utjecali na opstanak školjki“, kazao je Džono.
Braća Lazić obiteljskim uzgojem dagnji u uvali Brijesta bave se na površini od desetak hektara. Uginulo im ih je gotovo devedeset posto.
„Pomor koji je nezapamćen. Mi imamo 25 godina obrta, cijeli život se bavimo ovim, i generacije prije nas. Nikada nisam ni čuo za ovakvo nešto“, rekao je Zdravko Lazić u uvali Brijesta.
Pomor dagnji zbog nezapamćene topline mora?
Uzgajivači pretpostavljaju da je uzrok izrazita toplina mora, na ovome dijelu nezapamćena.
„Mi smo imali izmjereno 29,6 stupnjeva. Ne znam, međutim, u momentima siguran sam da je bilo i preko 30 stupnjeva“, kaže Vicko Lazić.
U Brijesti od jutra na različitim lokacijama očajni uzgajivači. Kamenice se, kažu, drže, dagnje ugibaju.
„Ne znam što uopće činiti. Prodaja mi je skroz smanjena i idem na neplaćeni godišnji. Šta da radim sad?“, očajan je Ivica Baćina.
„Kad vidiš kako je to bilo, to je bilo – Bože sačuvaj. Krepano, ne znaš što ćeš. Izvadiš pedeset kila, nemaš deset, petnaest da ti je ostalo. Ne znaš ništa“, govori Mila Prlaguzić.
Uvala Bistrina zasad bez pomora, možda zbog vrulja
Ugajivači u zaljevu Bistrina i susjedniim uvalama tvrde da kod njih zasad nema uginuća. Prate stanje.
Stručnjakinja iznosi da sve treba analizirati veterinarski inspektor i objašnjava utjecaj vrulja na području Bistrine, što je za razliku od Brijeste, na školjke moglo utjecati povoljno.
„Smatra se da je to otprilike 11 stupnjeva Celzijusa. Kada dođe određena količina slatke vode s tom temperaturom, jasno da onda i hladi to područje, pogotovo u dubljim slojevima, pa je onda i ugroženost od povišenih temperatura manja, ali to su sad sve špekulacije“, rekla je dr. sc. Ana Bratoš Cetinić, s Odjela za primijenjenu ekologiju Sveučilišta u Dubrovniku.
Školjkari odvraćaju kupce, priželjkuju jugo da ohladi more
Školjkari od jutros vraćaju kupce. Kažu, prodaju hranu i žele da je potpuno zdrava. Ne žele zataškavati.
„Kažete ljudima kako je, i to je to. Ako bude sreće, bit će dostave u osmome mjesecu, a ako ne bude, dostave neće biti do daljnjega i to je tako kako je“, govori uzgajivač Antonio Prlaguzić.
Optimistično govore: Preživjet ćemo. Priznaju, nikada više nisu priželjkivali jugo da ohladi more.
Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.
