Objedinjavanje regionalnih burzi sa sjedištem u Zagrebu o kojem se govori već oko tri godine, ovaj je tjedan dobilo novi zamah svečanim potpisivanjem Memoranduma o razumijevanju u suradnji usmjerenoj na razvoj tržišta kapitala, a potpisali su ga ministri financija, odnosno visoki dužnosnici Hrvatske, Slovenije, Poljske, Slovačke, Rumunjske, Bugarske, Mađarske i Sjeverne Makedonije. Cilj ove inicijative, koju snažno podupire i Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD), stvaranje snažnijeg i konkurentnijeg tržišta kapitala u srednjoj i jugoistočnoj Europi.
„Nakon što smo godinama raspravljali o ovoj temi na Vijeću ECOFIN-a, odlučili smo udružiti snage i učiniti zajednički iskorak na razini zemalja potpisnica“, izjavio je ministar financija Marko Primorac prilikom potpisivanja Memoranduma. „Na neki način želimo učiniti tržišta sve integriranijim, tako da se ‘de facto’ pristup jednom od naših tržišta u konačnici, kada tržišta budu u potpunosti funkcionalna, smatra pristupom bilo kojem od tih tržišta“, istaknuo je.
U Ministarstvu financija ističu kako razvijeno tržište kapitala nije samo izvor financiranja – ono je oslonac inovacija, potpora malim i srednjim poduzećima i mehanizam za stvaranje otpornijeg financijskog sustava. „Upravo zato smo u Ministarstvu financija, u partnerstvu s Hanfom i uz podršku Europske banke za obnovu i razvoj, pokrenuli izradu Strateškog okvira za razvoj tržišta kapitala za razdoblje od 2025. do 2030.“, kazali su nam u Ministarstvu financija.
Zagrebačka burza (ZSE) je, podsjećamo, vlasnica Ljubljanske i Makedonske burze, ali takav pristup jačanju regionalnog tržišta kapitala nije urodio plodom. „Nerazvijeno tržište kapitala jedno je od glavnih prepreka za razvoj ekonomija zemalja na ovim prostorima. U Europskoj uniji se o ovome govori tri godine, ali se nije puno toga dogodilo. Sasvim je jasno da je tržište kapitala veće od naših nacionalnih granica, što znači da se trebamo samo aktivirati i učiniti nešto. Već smo danas razgovarali o tome kako ćemo napraviti prve korake”, ocijenio je slovenski ministar financija Klement Boštjančič.
Dionici i analitičari procjenjuju kako bi uspjeh integracije regionalnih burzi povećao atraktivnost domaćeg tržišta kapitala u dominantno bankocentričnom sustavu i tako tvrtkama olakšalo financiranje, između ostalog i privlačenjem inozemnih investitora. Prema podacima SKDD-a njih je sada tek oko 27 posto.
Vjetar u leđa objedinjavanju burzi daju i promjene na globalnim tržištima kapitala, ali i sve veća popularnost ulaganja u vrijednosne papire među hrvatskim građanima. Prema podacima Ministarstva financija građani su od početka 2023. godine, od kada je Ministarstvo počelo s izdavanjem državnih vrijednosnih papira za građane, upisali više od 8,1 milijardi eura u 15 izdanja državnih obveznica i trezorskih zapisa. „Otvoreno je više od 52.000 novih računa u SKDD-u, a ukupno je bilo 288.000 ulagatelja. Sve to rezultiralo je time da danas naši građani drže preko sedam posto javnog duga, a ujedno je građanima preusmjereno više od 280 milijuna eura kamata“, rekli su nam u Ministarstvu financija. Usporedbe radi, EBRD je u posljednjih pet godina u Hrvatskoj uložio više od 200 milijuna eura u različite obveznice i putem javnih ponuda dionica, prema Miljanu Ždraleu, regionalnom direktoru EBRD-a.
„Pojačanom fokusu na tržište kapitala doprinijelo je izdanje državnih obveznica i trezorskih zapisa namijenjenih građanima koja su mobilizirala znatan dio štednje, trend povlačenja sredstava s američkog tržišta i seljenje sredstava u Europu zbog političkih neizvjesnosti, ali i nova izdanja u 2025. kao i naznake novih uvrštenja“, komentira Ivana Gažić, predsjednica Uprave ZSE-a.
U Ministarstvu financija ističu da je Hrvatska Strateškim okvirom, koji definira pet ključnih strateških smjerova, po prvi put sustavno postavila temelje za ispunjavanje kriterija za uvrštenje u tzv. emerging market klasifikaciju, tj. klasifikaciju tržišta u razvoju, što bi otvorilo vrata većem interesu međunarodnih institucionalnih ulagatelja i imalo bi pozitivan učinak na ulaganja, kapital i dugoročni gospodarski rast.
Pojašnjavaju da su se potpisivanjem Memoranduma o razumijevanju burze sporazumno obvezale da će zajednički raditi, između ostalog, i na nekoliko ključnih područja: usklađenju pravila i tržišnih praksi, standardizaciji dokumentacije, regulatornom usklađenju i s time povezanom izjednačavanju regulatornih uvjeta, prekograničnoj koordinaciji i suradnji, zajedničkoj listi izdavatelja itd. Krešo Vugrinčić, predsjednik Uprave InterCapitala ETF, budućnost Zagrebačke, a onda i integrirane regionalne burze, vidi u većoj atraktivnosti za ulagatelje, građane, ali i inozemne, te u specijalizaciji za određeni sektor. „To bi mogao biti, primjerice, turizam – pa pokušati privući strane izdavatelje unutar tog sektora. Burza u Oslu je na sličan način postala specijalist za brodarski sektor”, ističe Vugrinčić.
Za Ministarstvo financija osnivanje te nove kompanije je, kako pojašnjavaju, prvorazredni projekt kojem daju snažnu političku podršku. „Integracija neće biti uspješna ako se prethodno ne otklone regulatorne neujednačenosti između tržišta kapitala, a podrazumijeva se i da će se sve integrirane burze, kao i ostali dionici pridržavati europskih regulatornih zahtjeva“, zaključuju.
