Političari diljem svijeta, posebice u Europi, zabrinuto promatraju nastojanja američkog predsjednika Donalda Trumpa oko Ukrajine i Rusije. Unatoč bombastičnom sastanku ruskog predsjednika Vladimira Putina sa svojim američkim parnjakom na Aljasci, načelno od toga nije bilo ništa pretjerano konkretnog osim medijskih naslova i računa troškova susreta.
I dok je sva pozornost na već poznatim žarištima sukoba kao što je prethodno spomenuta Ukrajina i Rusija, Izrael i pojas Gaze te Iran, nije na odmet se podsjetiti da se u svijetu događa ipak više toga, što se može vrlo jasno vidjeti i po američkim vojnim nastojanjima kad je riječ o takozvanim manjim žarištima.
Borba protiv narkokartela
Trenutno možda najpoznatije je ono u Venezueli, jer se Trump odlučio obračunati s narkokartelima. Naime, Sjedinjene Države naredile su raspoređivanje zračnih i pomorskih snaga u južnom Karipskom moru s tim ciljem. Sjedinjene Države rasporedit će tri razarača s navođenim raketama Aegis u vode kod Venezuele kao dio napora predsjednika Donalda Trumpa u borbi protiv prijetnji latinoameričkih narkokartela, kazao je američki dužnosnik za AP koji je upoznat s planiranjem.
“Očekuje se da će USS Gravely, USS Jason Dunham i USS Sampson uskoro stići”, rekao je dužnosnik koji nije bio ovlašten komentirati i govorio je u utorak pod uvjetom anonimnosti. Ovo raspoređivanje američkih razarača dolazi u trenutku kada Trump inzistira na korištenju američke vojske kako bi se spriječili karteli koje krivi za protok fentanila i drugih droga u SAD-u.
Venezuela nije pretjerano oduševljena ovim potezom, doduše njihova reakcija ne čudi. Naime, Trumpova vlada objavila je početkom kolovoza da udvostručuje nagradu na 50 milijuna dolara za uhićenje venezuelanskog predsjednika Nicolása Madura, optužujući ga da je jedan od najvećih svjetskih trgovaca narkoticima te da surađuje s kartelima kako bi preplavili SAD s drogom. “Optužbe Washingtona u kojima krivi Venezuelu za trgovinu drogom otkrivaju njezin nedostatak kredibiliteta i neuspjeh njezine politike u regiji. Dok Washington prijeti, Venezuela stalno napreduje u miru i suverenitetu, pokazujući da se istinska učinkovitost protiv kriminala postiže poštivanjem neovisnosti njezinih naroda. Svaka agresivna izjava potvrđuje nemogućnost imperijalizma da pokori slobodan i suveren narod.“, rekao je venezuelanski ministar vanjskih poslova Yvan Gil.

Zaobišlo bi veto velesila
Borba protiv narkokartela nije jedina u što se želi upustiti Trumpova administracija. Naime, SAD istražuje potencijalno raspoređivanje latinoameričkih mirovnih trupa na Haitiju, gdje međunarodne snage predvođene Kenijom nisu uspjele zaustaviti preuzimanje ključnih područja zemlje od strane kriminalnih bandi, prema trima osobama upoznatim sa situacijom, piše Financial Times.
Washington je sugerirao da bi takve snage djelovale pod okriljem Organizacije američkih država kako bi se zaobišao dugogodišnji ruski i kineski veto na raspoređivanje plavih beretki UN-a, rekli su izvori, što bi bilo značajno odstupanje od osnovne misije OAS-a. Sigurnosna kriza na Haitiju eskalirala je nakon atentata na predsjednika Jovenela Moïsea 2021. godine.
Kako su istekli mandati izabranih dužnosnika, bande su popunile vakuum moći. Prema Ujedinjeni narodima (UN), sada drže više od 85 posto Port-au-Princea, dok je više od milijun ljudi raseljeno diljem zemlje. SAD su 2. svibnja označile Viv Ansanm, najveću koaliciju bandi u glavnom gradu, i Gran Grif, najveću bandu u poljoprivrednom srcu Haitija, kao “stranim terorističkim organizacijama”.
Pogled preko nišana
Početak kolovoza obilježile su teške optužbe između Kine i SAD. Naime, američki mornarički razarač s vođenim projektilima proveo je operaciju u blizini spornog grebena Scarborough u Južnom kineskom moru u srijedu, samo dva dana nakon što su se dva kineska vojna plovila sudarila dok su progonila brod Filipinske obalne straže u obližnjim vodama.
Prisustvo američkog broda u tom području potaknulo je kinesku vojsku da optuži američku mornaricu za kršenje teritorijalnog suvereniteta, no američka mornarica je izjavila da ima pravo biti ondje. “USS Higgins (DDG 76) potvrdio je prava i slobode plovidbe u Južnom kineskom moru u blizini grebena Scarborough, u skladu s međunarodnim pravom,” izjavila je tada glasnogovornica Sedme flote američke mornarice poručnica Sarah Merrill za CNN.

Kina, Filipini i Tajvan polažu pravo na suverenitet nad grebenom Scarborough, koji se nalazi oko 222 kilometra zapadno od glavnog filipinskog otoka Luzona i unutar filipinskog isključivog gospodarskog pojasa. No, Kina je zapravo preuzela kontrolu nad nenaseljenim grebenom od 2012. godine održavajući gotovo stalnu prisutnost obalne straže u obližnjim vodama. Kina i Tajvan zahtijevaju prethodnu najavu prolaska unutar teritorijalnih voda grebena, što je kršenje međunarodnih zakona koji jamče pravo “neškodljivog prolaska” stranim ratnim brodovima, rekla je Merrill. Filipini ne nameću taj zahtjev, dodala je.
Iako je ovo samo jedan u nizu incidenata, Južno kinesko more predstavlja još jedno moguće žarište sukoba pogotovo jer Kina ne sakriva svoje teritorijalne pretenzije. A SAD s druge strane ne taji da je voljan koristiti vojnu silu da postigne što želi.
Kina i SAD u novom sukobu: Jedan greben bi mogao svijet uvući u katastrofu
Kina će pokazati vojnu silu, dolazi i Vučić: Pred očima Zapada stvara se nova osovina moći