Od 1. rujna, kada prestaje važiti odluka Vlade Federacije BiH o „zaključanim cijenama“ za 65 artikala, odnosno namirnica za osnovne životne potrebe, više neće biti ograničenih cijena. Ovo je za Faktor, na određeni način, potvrdio Amir Hasičević, ministar trgovine u Vladi FBiH, koji je rekao da se očekuje Zakon o kontroli cijena u FBiH i da ova odluka automatski prestaje važiti.
Međutim, neizvjesno je hoće li u rujnu ovaj zakonski prijedlog biti u parlamentarnoj proceduri, tako da, po svemu sudeći, više neće biti ograničenja cijena ni za artikle koji se smatraju osnovnim životnim namirnicama.
Zastupnici u Parlamentu Federacije BiH oštro su kritizirali poteze Ministarstva trgovine FBiH, posebno projekt „zaključavanja cijena“, koji ocjenjuju kao marketinšku i neefikasnu mjeru.
„Kataloška akcija“ propala
Haris Šabanović, zastupnik SDA u Parlamentu Federacije BiH, tvrdi za Faktor kako je projekt Ministarstva trgovine FBiH „zaključavanje cijena“ bio njihova kataloška akcija i da nije siguran kakve je rezultate imao.
„Sada Ministarstvo ovim potezom kaže: evo, nismo spremni ni tu katalošku akciju provesti. Mislim da je potpuni promašaj sve ono čega se to ministarstvo dotaknulo u ove dvije i pol godine. Sve što su uradili bilo je nakaradno, otvorili su nove probleme tamo gdje ih nije bilo i dali su ljudima obećanja koja nisu mogli ispuniti. Tako je i sa ‘zaključanim cijenama’“, kaže Šabanović.
Ističe kako je teško očekivati da će Zakon o kontroli cijena u FBiH u rujnu doći pred zastupnike, osim ako se ne radi o manjoj izmjeni zakona u hitnoj proceduri.
„Ali poznavajući ih, ako to bude rujan 2026. godine, bit će dobro“, zaključuje Šabanović.
„Ratna rješenja“
Admir Čavalić, predsjedatelj Odbora za ekonomsku politiku Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH, kaže za Faktor da je još u fazi nacrta kritikovao Zakon o kontroli cijena u FBiH jer smatra da se radi o ratnom zakonu.
„Takvi zakoni donose se u ratnim vremenima. Nema govora o kontroli cijena u EU i državama koje žele postati članice. Možemo govoriti o kontroli marži, tako da sam vrlo skeptičan o efektivnosti tog zakona i to sam jasno rekao – ne treba imati puno nade“, kaže Čavalić.
Dodaje da je „zaključavanje cijena“ bila čista marketinška akcija.
„Kada smo imali mjere, zaključavanje cijena i određene kontrole cijena i marži, vlast je sama priznala da je krenula galopirajuća inflacija, što znači da mjere nisu dale rezultate. Dugoročno, na tržištu cijene može regulirati samo konkurencija. A konkurencije nema kada Ministarstvo uvodi pojedine trgovačke centre da sjede za stolom i pišu zakone. To je suština problema. Ne možete očekivati konkurentno tržište, a istovremeno imati povlaštene trgovce i predstavnike sindikata koji pišu zakone i prave regulative. Tako se ne gradi konkurencija“, zaključuje Čavalić.
„Vlada treba štititi građane“
Mirza Čelik, zastupnik DF-a u Parlamentu Federacije BiH, za Faktor kaže da ovakav potez Vlade više podsjeća na rješenja iz ratnih vremena nego na modernu ekonomiju.
„Umjesto da uvodi rigidnu kontrolu cijena, Vlada bi trebala štititi građane kroz jačanje konkurencije, sprječavanje monopola i ciljanu pomoć najugroženijima. Kontrola cijena je kratkoročna i štetna mjera koja samo prikriva stvarne probleme – a Vlada, umjesto da ih rješava, pokušava ih gurnuti pod tepih. Sve što su obećali nisu ispunili! Broj zaposlenih je pao za oko 6.000 – od 31. 12. 2024. do izvještaja Porezne uprave za lipanj 2025! To je dovoljno da se upale alarmi. Također, problem je i usklađivanje mirovina – rade kratkoročne pomoći, što nije princip za koji se zalažemo“, zaključuje Čelik.
„Marže bez kontrole“
Ekonomski analitičar Igor Gavran za Faktor kaže da je kontrola cijena primjer selektivnog odnosa Ministarstva i Vlade, gdje se godinama odbijalo ograničiti cijene kao obvezu i na realnom nivou, te sankcionirati one koji ostvaruju ekstra profit, dok se bavilo nečim što zapravo nije bio problem.
„Jedini koji mogu biti zadovoljni ovakvim pristupom ministarstva su veliki trgovci koji nastavljaju pljačkati kupce, a sada štede i na radnoj snazi. I naravno, Republika Srpska može slaviti prelijevanje prihoda od kupaca iz Federacije BiH“, kaže Gavran.
Podsjeća i na primjer iz Srbije gdje je objavljeno da su marže u trgovini više od 40 posto, a kao veliki uspjeh najavljeno je njihovo ograničavanje na 20 posto.
„Kolike su onda u BiH? Takve marže su zločin prema kupcima i suludo ih je opravdavati slobodnim formiranjem cijena ili tržišnim mehanizmima. To su primjeri kada tržište jednostavno ne funkcionira i kada i ekonomska teorija i zdrava praksa nalažu intervenciju da bi se tržište vratilo u okvire normalnog odnosa troškova i cijena. Posebno mi je zbunjujuće ograničenje marži na uvoznu robu jer bi to moglo značiti jeftiniju uvoznu robu u odnosu na domaću, što bi bilo pogubno. Ali ne mogu ozbiljno komentirati jer još nemam pisani prijedlog zakona“, zaključuje Gavran.
