Počela se, barem na ekonomskom planu, svjesno ili ne, raspadati desetljećima ukorijenjena pozicija Švicarske kao apsolutno neutralne zemlje. Pokazuje to najnoviji razvoj događaja, usvajanje 18. paketa sankcija Rusiji i ruskim državljanima, blokiranje imovine te, zapravo, posvemašnje usklađivanje ekonomske politike prema Rusiji kakvu je zacrtala Europska unija. Švicarska je do 28. veljače 2022. balansirala između tradicionalno shvaćene neutralnosti i reputacije najvećega svjetskog “dogovornog huba” gdje se međunarodno financiranje, arbitraže i humanitarne misije mogu odvijati bez političke buke.
Tog je dana, međutim, Savezno vijeće (Bundesrat) na izvanrednoj sjednici odlučilo preuzeti pakete sankcija koje je Europska unija usvojila 23. i 25. veljače, kao reakciju na rusku invaziju na Ukrajinu. Odlukom su odmah zamrznuta sredstva osoba i subjekata na listama, uključujući predsjednika Vladimira Putina, tadašnjeg premijera Mihaila Mišustina i ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova; uvedene su zabrane ulaska za određene osobe i zatvoren švicarski zračni prostor za ruske zrakoplove, uz humanitarne i diplomatske iznimke. Time je Bern formalno raskrstio s praksom da u velikim globalnim krizama “drži distancu” od ekonomskih blokada koje izriču drugi. Nije riječ o simbolici nego o pravno obvezujućem preuzimanju režima sankcija EU-a u švicarsko pravo putem posebne uredbe o mjerama u vezi sa situacijom u Ukrajini.
Okosnicu švicarskih mjera čine financijske restrikcije. Švicarske institucije koje profesionalno primaju depozite i/ili odobravaju kredite ne smiju prihvaćati nove depozite ruskih državljana, rezidenata ili ruskih pravnih osoba iznad ukupno 100.000 švicarskih franaka po klijentu (postoje iznimke, a za neke slučajeve potreban je prethodni pristanak vlasti).
Zabrane izvoza
Ta je zabrana uparena s obvezom prijave već postojećih depozita iznad navedenog praga Državnom tajništvu za gospodarstvo (SECO). Do 3. lipnja 2022. prijavljena je 46,1 milijarda franaka takvih depozita, a do 25. studenoga 2022. zamrznuta je imovina u iznosu od 7,5 milijardi franaka te je blokirano 15 nekretnina u šest kantona. Ove su brojke ključne jer demistificiraju često ponavljanu tezu da “Švicarska čuva ruski novac”: iznos prijavljenih depozita predstavlja agregat prijava prema kriterijima uredbe i ne može se poistovjetiti s ukupnim “ruskim” bogatstvom u Švicarskoj, dok zamrznuti iznos odražava primjenu liste sankcioniranih osoba, tržišne oscilacije i nova stavljanja na liste.
Preuzimanjem paketa EU-a Švicarska je sudjelovala i u isključivanju određenih ruskih banaka iz SWIFT-a, odnosno međunarodnog bankarskog poslovanja, širila ograničenja na tržištima kapitala (zabrana izlistavanja i trgovanja vrijednosnicama s ruskim osobama bez obzira na valutu), zabranila pružanje specifičnih financijskih i profesionalnih usluga određenim ruskim sektorima i proširivala zabrane izvoza robe dvojne namjene te naprednih tehnologija (od preciznih strojnih komponenti do mikrolektronike). Jedna je od praktično vidljivijih mjera bila i zabrana uvoza ruskog zlata te povezanih usluga posredovanja, transporta i osiguranja, što je bitno jer su Ženeva i Ticino globalna središta trgovine plemenitim metalima.
Mjere su dolazile u valovima, kako je EU usvajao nove pakete, a Bern ih prenosio u svoju uredbu – uključujući i tzv. anti-zaobilazne instrumente iz 2023., kojima se ciljano udara na posredničke mreže i “re-routing” osjetljive robe preko trećih zemalja. Stanje zamrznute imovine fluktuiralo je zajedno s tržišnim cijenama, izlistavanjima i operativnim provedbenim radnjama.
Potvrđen obrazac
Nakon što je tijekom 2023. objavljeno da zamrznuta sredstva iznose oko 5,8 milijardi, Savezno vijeće je 1. travnja 2025. priopćilo da je u tom trenutku blokirano 7,4 milijardi, dakle, više nego krajem 2023., ali i dalje manje od nekih ranih procjena iz 2022. Takve promjene nisu pokazatelj “popuštanja” ili “pooštravanja” po sebi, nego rezultat dinamične baze izlistanih subjekata i kretanja vrijednosti imovine (dionica, obveznica, udjela u fondovima).
Konačno, prije desetak dana, 12. kolovoza 2025., švicarske su vlasti objavile da su preuzele niz izmjena iz 18. paketa sankcija EU-a, uključujući nova izlistavanja i dodatna ograničenja vezana uz ruske naftne prihode (npr. prilagodbe mehanizma “price capa” te popise usluga i robe obuhvaćene zabranama). Mjere su stupile na snagu istog dana. Time je potvrđen obrazac: Švicarska ne uvodi “svoje” sankcije nego se sustavno usklađuje s EU-om i prati politiku predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen, vodeći računa o vlastitim iznimkama i tehničkim razlikama implementacije. Švicarska je sankcije dosad provodila preko SECO-a, Federalnog odjela za vanjske poslove (FDFA) te, operativno, kroz compliance sustave banaka i financijskih posrednika. Švicarsko bankarsko udruženje (SBA) već je 28. veljače 2022. objavilo da će sektor u cijelosti podržati provedbu te da blisko surađuje s vlastima u vezi s tumačenjem i prijenosom ažuriranja paketa EU-a.
U praksi to znači višeslojnu kontrolu: od blokiranja računa i transakcija izlistanih osoba preko ograničenja novih depozita ruskih klijenata iznad 100.000 CHF do zabrana pružanja specifičnih usluga (npr. centralnim depozitarima vrijednosnih papira) i praćenja prometa robe dvojne namjene. Pravila o depozitima uključuju i iznimke: na prag se ne primjenjuju švicarski i državljani EU-a te osobe s boravištem u Švicarskoj ili EU-u, a postojeća sredstva prijavljuju se i periodično “osvježavaju” u izvješćima SECO-u. To su tehničke, ali važne nijanse jer objašnjavaju zašto su agregati prijava veći od iznosa koji su zapravo blokirani.
#Swiss_National_Bank (SNB) records massive, historic loss.
It revealed in a terse press release on Monday, a staggering loss of US$140Bn and has halted dividends. SNB played fast & loose in Fx and stocks, developing over 3,500 unique US stock positions recently worth $150Bn. pic.twitter.com/sfl0hqwN2M
— The Swiss Times (@TheSwissTimes) January 10, 2023
Crvena crta
Osim bankarskih ograničenja, provedba uključuje sektorske zabrane (zlato, sofisticirana industrijska oprema, određeni softver i servisi), zatvaranje zračnog prostora te postupno uključivanje anti-zaobilaznih pravila. Upravo je pitanje zaobilaženja bilo u fokusu 2023. i 2024., kada je EU uveo 11. paket usmjeren na “posrednike”, a Švicarska s odmakom preuzela relevantne dijelove u svoju uredbu. Bit je da tehnološki osjetljive komponente i roba dvojne namjene ne bi smjele “nestati” u lancu opskrbe i pojaviti se u Rusiji preko trećih osoba. Kazneni i prekršajni režimi u Švicarskoj prate to načelo pojačanim dubinskim analizama obveze izvoznika i posrednika.
Na financijskim tržištima restrikcije su obuhvatile trgovanje vrijednosnicama ruskih izdavatelja, nova izlistavanja na burzama i usluge ulaganja za sankcionirane subjekte, neovisno o valuti instrumenta. I opet, riječ je o “preslikavanju” sheme EU-a u švicarski pravni okvir, što olakšava globalnim institucijama jedinstvenu provedbu. Brojke o zamrznutoj imovini često se koriste kao politički metak. No službeni podaci – koji se periodično ažuriraju – pokazuju realniji trend. Zamrzavanje je mjera zabrane raspolaganja; ona ne pretvara privatnu imovinu u javnu, niti sama po sebi omogućuje konfiskaciju bez posebne pravne osnove. U širem kontekstu švicarskog prava, oduzimanje ili izvlaštenje strane imovine traži zasebnu osnovu i postupak, što je tema posebnih pravnih rasprava u Bernu.
Posebna “crvena crta”, na koju Putin cilja kada kaže da je Švicarska zauzela stranu, provlači se kroz cijelo razdoblje. Savezni Zakon o ratnom materijalu i dalje zabranjuje izravni izvoz oružja u ratne zone te reizvoz švicarskog oružja u države koje ga namjeravaju poslati u rat. U praktičnom smislu to je rezultiralo incidentima i političkim pritiscima. Švicarske su vlasti privremeno ograničile izvoz jednoj poljskoj tvrtki nakon što je utvrđeno da je mnogo švicarske municije završilo u Ukrajini, protivno preuzetim ugovornim obvezama; usto su odbijene zamolbe pojedinih europskih država za reizvoz švicarskog naoružanja (primjerice streljiva za sustave protuzračne obrane) ukrajinskoj strani.
🎙️ PODCAST. C’est à l’occasion de la Rencontre romande entre l’économie et la politique qu’a été enregistré l’épisode de rentrée de «Sous la Coupole». Invité par la Chambre vaudoise du commerce et de l’industrie le 21 août, le conseiller fédéral Ignazio Cassis a défendu devant… pic.twitter.com/71sT5TYe5u
— Le Temps (@LeTemps) August 27, 2025
Temeljna zabrana
Industrija je upozorila da takva politika vodi padu narudžbi upravo u trenutku kad Europa masovno povećava obrambenu potrošnju; u 2023. i 2024. izvoz ratnog materijala mjerljivo je pao, što su pokrili i međunarodni mediji. Kao odgovor, politički centar i vlada 2024./2025. otvorili su raspravu o “izvanrednim okolnostima” i mogućem vremenskom ograničenju zabrana reizvoza (npr. na pet godina od isporuke), dok je Vijeće država u lipnju 2025. poduprlo određena popuštanja. Ipak, temeljna zabrana isporuka zaraćenim stranama ostala je na snazi, a svaki veći zahvat i dalje je podložan referendumu – to je švicarski modus operandi.
Na humanitarnoj strani, Švicarska kao dom i pokrovitelj ICRC-a naglašava da sankcijske režime dizajnira i provodi sa “sigurnosnim ventilima” za humanitarne aktivnosti. FDFA se u svojim tematskim bilješkama poziva na obvezu poštovanja međunarodnog humanitarnog prava i na Rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a 2664 (prosinac 2022.) o humanitarnim izuzećima. U praksi, to se vidi po iznimkama u uredbi (npr. za međunarodne organizacije, medicinsku i poljoprivrednu pomoć) i smjernicama SECO-a za banke i posrednike. Time Bern pokušava amortizirati nuspojave sve strožeg režima, bez razvodnjavanja političkog signala.
Tvrdnja da su švicarske sankcije “kraj neutralnosti” zvuči bombastično, ali je riječ o hladnoj pravnoj činjenici: pravo neutralnosti, kodificirano u Haškim konvencijama iz 1907. (Hague V i XIII) i u običajnom međunarodnom pravu, ne propisuje ekonomsku neutralnost. Neutralna država dužna je suzdržati se od sudjelovanja u neprijateljstvima i ne smije pružati vojnu pomoć zaraćenim stranama; ona, međutim, smije uvoditi ekonomske mjere ili ograničenja koja smatra potrebnima, sve dok ne sudjeluje u vojnom smislu. To je i službeno stajalište švicarskog FDFA-a, na čijem je čelu Ignazio Cassis.
🚨 BREAKING: 85% OF SWISS GOLD EXPORTS NOW HEADING TO THE USA.
The 🇺🇸 is sucking the world dry of gold ahead of an audit. pic.twitter.com/FiOZA1gOX6
— Make Gold Great (@MakeGoldGreat) February 20, 2025
Prostor prava
Na izravno pitanje je li odluka od 28. veljače 2022. “napustila neutralnost”, odgovor Ignazia Cassisa bio je: “Ne, apsolutno ne”. Švicarska nastavlja poštovati neutralnost “u strogom smislu riječi”, tj. u okviru prava neutralnosti, i ne favorizira nijednu stranu vojnim sredstvima. To je pravni položaj, hladan i jasno diferenciran. Politička stvarnost, naravno, djeluje drukčije: od veljače 2022. Švicarska se u punom opsegu uskladila sa sankcijama EU-a protiv Rusije i redovito preuzima nova izlistavanja i sektorske zabrane – zaključno s 18. paketom koji je primijenjen 12. kolovoza 2025. Usto je zatvorila zračni prostor za ruske letove, ograničila bankarske i tržišne aktivnosti, uvela zabrane uvoza ruskog zlata i pojačala nadzor nad robom dvojne namjene. S druge strane, nije prešla crtu vojne potpore: ne isporučuje oružje Ukrajini, a zabranjuje i reizvoz švicarskog oružja trećim državama ako ono ide u rat.
Time nastaje jasna dihotomija: pravna neutralnost (bez tenkova) ostaje, dok političko-ekonomsko svrstavanje (sa sankcijama) postaje nova norma. U međunarodnoj percepciji to je prepoznato: Moskva je više puta tvrdila da Švicarska “više nije neutralna” jer je preuzela zapadne sankcije; švicarski odgovor ostaje da je riječ o političkoj odluci u okviru dopuštenog prostora prava. Koliko je to održivo u duljem roku? Odgovor nude tri cjeline. Prvo, pravna, dok god Švicarska ne sudjeluje u neprijateljstvima, ne dostavlja oružje i ne dopušta da se s njezina teritorija vode vojne operacije, u skladu je s klasičnim pravom neutralnosti.
To je potkrijepljeno i relevantnim tumačenjima međunarodnog prava: neutralnost obvezuje u vojnoj sferi, ekonomske mjere nisu automatski kršenje. Drugo, institucionalna cjelina je jasna: svako dalje “omekšavanje” zakona koji propisuje kretanje “ratnog materijala” (primjerice lakši reizvoz nakon isteka određenog roka) moglo bi de facto suziti razmak između pravne i političke dimenzije neutralnosti, ali i tada bi stvarna crta prelaska bila isporuka oružja u tijeku rata. Treće, Švicarska je desetljećima gradila status posrednika, doma globalnih organizacija i humanitarnog srca (ICRC). Usklađivanje sa sankcijama to ne poništava, ali mijenja ton: umjesto “svima jednako daleko”, Bern jasno govori da ozbiljno kršenje međunarodnog prava nosi i ekonomske posljedice, pa makar to bilo nepopularno u dijelovima bankarskog i trgovinskog ekosustava.
Hladna poruka
Dakle, je li Švicarska “još neutralna”? U pravnom smislu – da, jer ne sudjeluje u ratu i ne pruža vojnu pomoć; to izrijekom tvrdi i vlastita diplomacija te to proizlazi iz Haških konvencija. U političkom i ekonomskom smislu – ne, barem ne u onom klasičnom “svima jednako” stilu: od 28. veljače 2022. usklađuje se sa sankcijama EU-a, zatvara financijske i logističke ventile ruskoj državi i povezanim akterima, uvodi ograničenja trgovini i financijama te nadzire pokušaje zaobilaženja. Tu dimenziju dodatno otvara sektor roba: Švicarska nije žitnica ni energetska velesila, ali je globalni hub za trgovinu resursima. Najveće svjetske kuće za promet žitom, naftom i metalima sjede u Ženevi i Zugu, i upravo kroz njih sankcije ili nestašice poprimaju realne obrise na tržištima.
Drugim riječima, neutralnost više ne mjeri broj tenkova na granici, nego protok dolara kroz trgovačke tokove. I tu Švicarska više ne može sakriti svoj potpis. Ukrajinsko ministarstvo poljoprivrede upravo je objavilo podatke koji pokazuju da je izvoz žitarica pao 55% u odnosu na prošlu godinu, dijelom zbog obilnih kiša. Uz to, ruski izvoz pšenice prošlog je mjeseca pao na najniže razine od 2008., zbog lošeg vremena i čekanja poljoprivrednika na bolje cijene. A to se događa baš u trenutku kada Putin zahtijeva da sektor poveća izvoz za 50 posto do 2030.
Paradoksalno, ruski podaci mogli su biti i gori da nije ukrajinske zemlje koju sada okupira, a koja je prošle godine osigurala oko tri posto ukupnog ruskog uroda žitarica, dok vlasti koje je Kremlj postavio pokušavaju povećati taj udio na zemlji koju su ukrajinski poljoprivrednici napustili bježeći od rata, pišu analitičari International Intriquea. Ukrajina je od saveznika zatražila sankcije protiv tog ukradenog žita, ali praćenje je teško, osobito kada se (kako tvrdi ukrajinska obavještajna služba) miješa s ruskom pšenicom prije izvoza. Jasne su indicije da se žito, ali i ostala roba, mora gledati kao jednako važna sirovina kao i zlato. Ovo je u kontekstu Švicarske važno jer se Trumpove carine Švicarskoj mogu obiti o glavu u globalnom prometu zlata, ali i drugih sirovina.
As #gold prices increase, so do the lengths both governments and individuals go to store it. The following documentary video walks you through a secret vault buried deep beneath the Swiss Alps. Click to watch.
👉 https://t.co/qnnuv5Qe9i #goldprice pic.twitter.com/0ICSn9PCTp— Gold Terra Resource (@GoldTerra) August 27, 2025
Ozbiljna stvar
A pšenica nije jedina žitarica koja trenutno izaziva intrige i nije jedina o kojoj se odlučuje u “neutralnoj Švicarskoj”, koja je svojevrsna burza za brojne robe i gdje se donesene odluke preslikavaju na cijeli svijet. Mnogo je toga u igri, a ponajviše riža. Globalne cijene riže dosegnule su ogromne vrhunce prije samo 18 mjeseci, uglavnom zbog lošeg vremena i (povezano s tim) indijskog ograničavanja izvoza kako bi se zadržale niske domaće cijene.
No te su globalne cijene sada pale na najniže razine u posljednjih osam godina zahvaljujući rekordnim žetvama u Tajlandu i Vijetnamu, kao i ponovnom povećanju izvoza iz Indije (najvećeg svjetskog izvoznika). Ali to znači da je najveći svjetski kupac riže (Filipini) sada obustavio uvoz riže kako bi pomogao svojim poljoprivrednicima višim cijenama! Osjetite li taj nagli zaokret? U međuvremenu, dok se sve to događalo, cijene riže u Japanu udvostručile su se zbog ekstremnih vrućina, panične kupnje i državne politike. To je ozbiljna stvar za četvrto najveće gospodarstvo svijeta, gdje je riža gotovo sveta. Zbog toga je japanska vlada posegnula za strateškim zalihama riže i poslala političku “kraljevsku obitelj” (mladog Koizumija) da pomogne smanjiti cijene, no ni on nije uspio spasiti vladajuću stranku od poraza na izborima za Gornji dom prošlog mjeseca. Dakle, drage vlade, birajte: pustite li da cijene previše narastu, ljutiti potrošači izbacit će vas na idućim izborima; pustite li da previše padnu, prosvjedi poljoprivrednika blokirat će vam ulice. Svojevrsna pat-pozicija.
Možda je najbolje pustiti tržište da nađe onu “zlatnu” ravnotežu? Ne, bilo bi to naivno. Slobodna tržišta vole visoku razinu povjerenja i niske carine, a ni jednog ni drugog trenutno nema u izobilju. Što možemo zaključiti iz ovih ažuriranja o robama? Prvo, robe su poput geopolitičkih prstenova raspoloženja, nudeći podatke u stvarnom vremenu o vrstama pritisaka koji oblikuju moć kod kuće i u inozemstvu, a ipak… Drugo, službeni pokušaji da se postignu povoljni ishodi mogu dovesti do pretjeranog upravljanja, pogoršavajući upravo onu nestabilnost koju vlade pokušavaju riješiti. Promet zlatom, gotovim novcem i ostalim, koji se u velikoj količini odvija preko švicarskih banaka i fondova, izravno i neizravno oblikuje ovu stvarnost koju vlade država pokušavaju držati pod kontrolom.
Dvije vizije
Dakle, vlade ne samo da love onu “balansiranu” ciljanu cijenu nego to moraju činiti uz balansiranu razinu državne intervencije — koja se, usput, mijenja iz dana u dan. Švicarski značaj vidi se i na drugim poljima, uključujući energetiku i zaštitu okoliša. Na pola puta kroz pregovore o Globalnom ugovoru o plastici (INC 5.2) u Ženevi, izaslanici iz svih krajeva svijeta uzeli su stanku za provjeru stanja. Pritom se oblikuju — ili bolje rečeno, sudaraju — dvije vizije. Jedna zagovara rješenje pune širine, od ograničavanja proizvodnje plastike do regulacije toksičnih kemikalija.
Druga bi radije zadržala rješenja na “kraju cijevi”, tj. čišćenje otpada, čime se pitanje rješavanja zdravstvenih šteta na samom izvoru stavlja u prvi plan. Na predstavljanju Plastic Health Aware Dashboarda, Inger Andersen iz UNEP-a i Juan Carlos Monterrey Gomez iz Paname poslali su jasnu poruku svima nama: održavajte pritisak na pregovarače i nastavite gurati ambiciju naprijed.
Švicarska, tako, od zemlje koju se svih ovih godina ruske invazije na Ukrajinu zapravo veoma malo spominjalo postaje globalno itekako važan igrač. No taj novi profil dolazi i s posljedicama. Dok Bruxelles i Washington pozdravljaju švicarsko usklađivanje s euroatlantskim blokom, Moskva ga tumači kao izravno svrstavanje na stranu protivnika. Takav narativ posebno odjekuje u ruskim državnim medijima, koji Švicarsku nazivanu “poštenim posrednikom” sada prikazuju kao još jednog aktera u “kolektivnom Zapadu”.
Istodobno, Bern se suočava s internim pritiscima – dio javnosti i dalje smatra da se ovakvim potezima riskira gubitak ne samo neutralnosti nego i uloge pouzdanog posrednika u međunarodnim sukobima. Paradoks je da upravo taj gubitak formalne neutralnosti može otvoriti nova vrata – Švicarska, zahvaljujući svojoj financijskoj moći, strateškom položaju i reputaciji zemlje visoke institucionalne stabilnosti, sada postaje sve važniji partner u globalnim koordinacijama protiv Rusije. Time je, svjesno ili ne, zakoračila izvan zone ugodne izolacije i prihvatila status zemlje čiji potezi imaju dalekosežan geopolitički odjek.
Švicarska ostaje svjetsko središte za rafiniranje zlata
Pravi švicarski “twist” dogodio se kada je jedan nepoznati odjel američke carine i granične zaštite poslao pismo jednoj odvjetničkoj tvrtki u Washingtonu objašnjavajući da će i švicarske zlatne poluge od jednog kilograma i one od 100 unci također podlijegati toj novoj američkoj carini od 39 posto. Koga to briga, možda se pitate. Većina nas ne skriva zlatne poluge ispod madraca. To je ionako loše za kralježnicu. Ali ispada da su upravo te dvije veličine poluga globalni standard u trgovini zlatom.
Švicarska je svjetsko središte za rafiniranje zlata, dok SAD kao svjetsko financijsko središte još posjeduje uvjerljivo najveće zalihe zlatnih poluga na svijetu. Dakle, ovo pismo namjere američke carine zapravo je udarilo carinu na jednu od financijskih arterija svijeta i obeshrabrilo tokove zlata prema SAD-u upravo u trenutku kada SAD (poput svih ostalih) želi više fizičkog zlata kao osigurač u nesigurnim vremenima. Zato su terminski ugovori na zlato skočili na rekordne razine, sve dok predsjednik Trump nije na Truth Socialu objasnio da “zlato neće biti oporezivano”.
Niže cijene ili više proizvodnje u SAD-u
Ovih dana na scenu je iznenađujuće “udarnički” stupio predsjednik Sjedinjenih Američkih Država koji je Švicarskoj nametnuo carinske tarife od visokih 39 posto, što je bio potpuni šok za Švicarce. Švicarska ima talent za izbjegavanje sukoba, pa zašto je predsjednica Karin Keller-Sutter iznenada odjurila u Washington? Naravno, reagirala je na nove američke carine od 39%, najviše nametnute bilo kojoj razvijenoj ekonomiji.
Farmaceutski proizvodi, primjerice, čine polovicu ukupnog švicarskog izvoza u SAD zahvaljujući velikim brendovima poput Rochea i Novartisa, no oni su izuzeti iz tih 39%, ali samo zato što postoji zasebna istraga nacionalne sigurnosti koja bi te proizvođače mogla pogoditi još jače. Predsjednik Trump želi da farmaceutska industrija snizi cijene i/ili poveća proizvodnju u SAD-u, a već su najavljeni i planovi u tom smjeru.
Europsku zemlju blagostanja pogodio nezapamćen šok: ‘Prijeti val otkaza, kažnjeni smo’
Hrvat iz Švicarske otkrio kako je zapravo živjeti tamo: ‘Početna plaća ide do 120 tisuća, ali postoji problem’
Hrvat u nevjerici gledao kolike su plaće u Švicarskoj: ‘A pogledajte im cijene u dućanu’
