Trgovački sud u Zagrebu proteklih je mjeseci zasut tužbama, podnescima i dokumentima u kojima će se, u očito više raznih procesa, pokazati tko je lagao, varao i krao novac iz tvrtke Pleso prijevoz. U blagajni nekadašnje državne tvrtke nedostaje više od dva milijuna i 100 tisuća eura, a glavni krivac za to je, prema novoj upravi, Mario Madunić, bivši predsjednik Uprave te bivši pomoćnik ministara pomorstva, prometa i infrastrukture. Protiv Madunića, kako stoji u planu restrukturiranja koji je napokon u predstečajnom postupku donesen krajem prošlog mjeseca, zbog manjka novca aktiviran je sudski postupak, i to zbog financijske štete veće od dva milijuna eura.
Nekoć prosperitetna tvrtka koja se bavila pretežno prijevozom putnika između gradova i zračnih luka, kao i kabinskog osoblja Croatia Airlinesa, sada je tako pred bankrotom. Mario Madunić bio je 2016. pomoćnik ministra u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, a kako je u to vrijeme bio član Hrvatske stranke prava Dr. Ante Starčević (HSP AS), iz te su se stranke tada pohvalili kako je to prvi put “u 165 godina da je netko od pravaša HSP-a AS-a u izvršnoj vlasti”. No Madunić se u ministarstvu nije dugo zadržao, već je počeo obnašati direktorsku funkciju u Pleso prijevozu, tvrtki koja je sada u potpunom financijskom rasulu.
Ta tvrtka, inače, ima dva vlasnika. Jedan je Čazmatrans, a drugi Zračna luka Zagreb – kompanija u vlasništvu države, Grada Zagreba, Grada Velike Gorice i Zagrebačke županije. Do francuskog dobivanja koncesije tvrtka Zračna luka Zagreb upravljala je zagrebačkim aerodromom, a što sada radi, misterij je i upućenima, no ostaje činjenica da su suvlasnici poduzeća koje sada tuži bivšeg direktora i optužuje ga za kriminal.
Pola duga
No, dok se to ne riješi i ne utvrde se činjenice, poduzeće Pleso prijevoz koje je 1994. izdvojeno iz Croatia Airlinesa (u sklopu takozvane prodaje obiteljskog srebra državne aviokompanije kako bi se namirili njezini dugovi) u ozbiljnim je financijskim poteškoćama te im nedostaju milijuni eura kako bi platili dugove dobavljačima. Zbog toga je donesen plan restrukturiranja prema kojem će se velik dio vjerovnika, a to su različite prijevozničke tvrtke, teleoperatori i druge kompanije, morati zadovoljiti sa samo 50 posto iznosa, koji će im se uz to isplatiti s počekom od osam mjeseci, i to na 48 rata.
Riječ je o 1,9 milijuna eura duga prema vjerovnicima iz A kategorije kojima će, umjesto punog iznosa, biti isplaćeno oko 951 tisuću eura, i to, prema ovom planu, u roku od gotovo pet godina. Barem tako zamišlja nova uprava tvrtke. Među većim je vjerovnicima tvrtke Zračna luka Zagreb (dakle, njihov suvlasnik) kojoj Pleso prijevoz duguje 131 tisuću eura, a koja će po ovom planu dobiti oko 65.000 eura, odnosno oko 1300 eura mjesečno “kapat” će na njihov račun svakog mjeseca u četiri godine, te INA kojoj će umjesto dugovanih 134.000 eura PP platiti polovicu iznosa, također u ratama. Ukupno je takvih vjerovnika čak 49. Ostali su vjerovnici Porezna uprava (313,5 tisuća eura) te Privredna banka Zagreb (100.250 eura) te će biti namireni u stopostotnom iznosu, i to PBZ jednokratno, a država u mjesečnim anuitetima nešto većim od šest i pol tisuća eura.
Možda je najsmješniji primjer planirane otplate na koju vjerovnici očito moraju pristati otplata duga prema Autobusnoj postaji Ljubljana kojoj Pleso prijevoz priznaje dug od 1629 eura i 23 centa. Pola će im odbiti, a preostalih 846 eura i 12 centi platit će u 48 mjesečnih rata od 17 eura i 63 centa, ali nakon osam mjeseci počeka. Na dan izrade predstečajnog plana restrukturiranja ostala potraživanja društva iznose ukupno 2.117.887,45 eura, a odnose se na potraživanja prema bivšem direktoru društva, protiv kojeg je pokrenut sudski postupak za naplatu tog iznosa.
Nova procjena
Ono što posebno bode oči jest to što su u Pleso prijevozu, koji sada zastupa direktor Siniša Bađun, ali i predstečajni povjerenik Josip Jadran Sekso, zapravo rekli kako ne očekuju da će njihova tužba protiv Madunića uspjeti, što daje novu dozu apsurda ovoj pravosudno-poslovnoj trakavici. “U skladu s provedenom analizom, vjerojatnost pozitivnog ishoda sudskog spora procjenjuje se na 50 posto, uz dodatno nisku vjerojatnost stvarne naplate potraživanja čak i u slučaju donošenja pravomoćne presude u korist društva. Zbog navedenih okolnosti, društvo je izvršilo procjenu realne naplative vrijednosti ovih potraživanja, uzimajući u obzir objektivne pravne i financijske rizike. Na temelju te procjene, računovodstvena vrijednost potraživanja za potrebe plana restrukturiranja umanjena je za 80 posto, čime je fer vrijednost ovog potraživanja iskazana u iznosu od 423.577,49 eura“, stoji u planu restrukturiranja koji je ovih dana donesen na Trgovački sud u Zagrebu.
Zanimljivo je da je Uprava Pleso prijevoza u vrijeme direktora Madunića tvrtku ostavila s potraživanjima od 874,7 tisuća eura. To je, dakle, novac koji tvrtka potražuje od drugih, a riječ je o danim zajmovima, depozitima i sličnom. Nova procjena realnog stanja (takozvana fer vrijednost) iskazana je na svega 43,7 tisuća eura. Za ostatak zajmova i depozita nova uprava vjeruje da su nenaplativa ili veoma teško naplativa te su ih u planu restrukturiranja u biti otpisali. U planu se ne navodi komu su dane te pozajmice i kakvi su depoziti koje je nemoguće naplatiti.
Prema podacima iz Očevidnika, blokada poslovnog računa počela je 21. studenoga 2024. godine. Na dan podnošenja prijedloga za pokretanje predstečajnog postupka ukupni iznos blokade računa iznosio je 1.387.320,49 eura, što jasno ukazuje na ozbiljan financijski problem u poslovanju tvrtke. Razlog ove blokade krije se u nemogućnosti podmirenja obveza prema dobavljačima, što je uzrokovalo ozbiljan manjak likvidnosti, naveli su u Pleso prijevozu tražeći predstečajni postupak.
Fiktivni računi
Plan navodi kako bi društvo koje danas ima 80 zaposlenih do kraja 2028. trebalo stabilno i pozitivno poslovati, no do donošenja plana koji bi trebao biti prihvaćen na ročištu 28.kolovoza, Trgovački sud bio je zatrpan nizom podnesaka, a naročito upada u oči Tablica osporavanih tražbina. Riječ je o golemim financijskim iznosima za koje je nova uprava ustvrdila da su fiktivni računi. Preko tvrtke Pleso prijevoz, barem prema tvrdnjama iz predstečajnog postupka, ilegalno se pokušao izvući novac, a gotovo je nevjerojatno da u tome nisu sudjelovale samo privatne tvrtke nego i državni HRT, koji je od Pleso prijevoza u predstečajnom postupku potraživao 6600 eura, što, doduše, nije puno.
Ta je tražbina osporena jer usluga uopće nije izvršena, tvrdi se u tablici. Puno su zanimljivije brojke za koje nova uprava Pleso prijevoza navodi kako je riječ o fiktivnim računima, uz nepostojeće ugovore i nepostojeće dokaze da su usluge ikada izvršene, a za koje te tvrtke traže novac od Pleso prijevoza. Tako izvjesna tvrtka Flarent d.o.o. iz Splita, čiji vlasnik Đani Ponoš ima nekoliko tvrtki i obrta za poslovanje u turizmu i prijevozničke usluge, traži od Pleso prijevoza za fiktivne račune (kako navodi tvrtka) čak 1,2 milijuna eura! Tvrtka Benz Trans zahtijeva plaćanje gotovo 45.000 eura, no u tablici je upisano “sumnjiva i sporna transakcija, fiktivni računi, nema ugovorne dokumentacije”. Takvih je tvrtki još, no Flarent je daleko najveći vjerovnik za kojeg u Pleso prijevozu tvrde da fiktivnim računima želi izvući novac.
Vlasnik te tvrtke Đani Ponoš rekao nam je kako je cijeli predstečajni postupak kriminalna farsa, te da je to poduzeće “u rasulu”. “S Pleso prijevozom legalno sam surađivao tijekom 2023. i 2024. Odrađivali smo usluge prijevoza za njih te im iznajmljivali kombije i autobuse. Za sve postoje ugovori i računi. Oni su u tablicu jednostavno upisali ‘fiktivni računi, sumnjiva transakcija’ i time smo mi ispali iz igre. To je prljavi odvjetnički trik kojim je moja tvrtka, koja je najveći pojedinačni vjerovnik, prestala biti vjerovnik. Naravno da mi nismo i nećemo odustati od naplate svog duga. Pokrenuli smo tužbu. Odvjetnici su mi objasnili kako je to trik koji se koristi, svatko može osporiti dug, a na nama je da ga onda dokazujemo. Koliko god to besmisleno zvučalo, zapravo je tako i to nam sada stvara velike probleme u poslovanju. Da stvar bude gora, obračunat nam je PDV na usluge koje smo obavili, ali nikada nismo naplatili”, otkriva Ponoš.
Ozbiljne optužbe
Ističe kako zna za kaznenu prijavu protiv Madunića te da osobno ne vjeruje u njegovu krivnju. “Ne poznajem ga dobro, nemam ni njegov broj telefona, ali sumnjam da je on toliki novac jednostavno ukrao. Naše poslovanje bilo je korektno, barem s naše strane, no svoj novac nikada nismo dobili”, ističe Ponoš. Takvih tvrtki, za koje nova uprava Pleso prijevoza tvrdi da su fiktivnim računima pokušali izvući novac, ima još. Osim spomenutog HRT-a koji traži mali iznos, među većim je vjerovnicima tvrtka Aquarium prijevozi vlasnika Ivana Grepe, kojoj je Josip Jadran Sekso u tablicu u kojoj ona od Pleso prijevoza traži više od 200 tisuća eura upisao “nema dokaza da je usluga izvršena”. Isto vrijedi i za gotovo 70.000 eura duga prema tvrtki 2×1 Komunikacije Krešimira
Kartela te Dark Intense d.o.o. i drugih, a ozbiljna optužba da je riječ o fiktivnim računima stavljena je i na teret tvrtki poput Vitić usluga i drugih. Inače, da tvrtka ima sasvim solidno tržište, navodi se i u planu restrukturiranja, a to se vidi i iz financijskih izvještaja za prošlu godinu jer su prihodi tvrtke lani narasli na pet milijuna i 392 tisuće eura, dok su godinu prije bili 3,69 milijuna eura. Unatoč tomu, tvrtka koja je tri godine zaredom poslovala s dobiti, zbog ogromnog rasta “kratkoročnih obaveza” spala je na tvrtku s više od 1,2 milijuna eura gubitka prošle godine. Izvješće navodi i kako je prosječna plaća za 84 zaposlena oko 1184 eura, odnosno hrvatski minimalac. U Pleso prijevozu nemoguće je pronaći kvalitetnog sugovornika. Postavili smo im tri konkretna pitanja. Na temelju čega je sastavljena Tablica osporenih tražbina puna navodnih fiktivnih računa? Ako bi to bilo istina, radilo bi se o kaznenim djelima tih tvrtki, jesu li te radnje i tvrtke prijavili policiji? Zbog čega su kazneno prijavili bivšeg direktora tvrtke Madunića, a ako posjeduju dokaze da su njegove radnje predstavljale kaznena djela, zašto se u Planu restrukturiranja navodi kako je šansa za dobivanje tog spora, te naplate potraživanja, minimalna? Zanimalo nas je i kome su dani zajmovi i depoziti u visini iznad 800 tisuća eura za koje u Planu spominju da su “nenaplativi” i zašto bi bili nenaplativi?
„Sve informacije vezane uz plan restrukturiranja i financijsko poslovanje društva dostupne su u službenoj dokumentaciji dostavljenoj Trgovačkom sudu u Zagrebu. Društvo posluje, postupa i djeluje isključivo u skladu s važećim zakonima i propisima. Što se tiče pojedinih pitanja koja navodite, napominjemo da društvo ne može komentirati postupke koji su predmet sudskih ili drugih nadležnih institucija“, odgovorili su iz Pleso prijevoza. Predstečajni povjerenik Sekso rekao nam je pak, što se tiče fiktivnih računa, da neke tvrtke nisu dostavile dokaze da su obavile usluge. „Ne razumijem se u tehnički dio, ali spominjalo se da nisu dostavili tahografske ispise s autobusa kako bi se vidjelo da su ti autobusi vozili. Neke tvrtke su naknadno dostavile tu dokumentaciju, no to je stvar bivše uprave koja se temeljito češljala prije donošenja Plana. O detaljima kaznenog postupka nisam upućen, kao ni kome je bivša uprava davala zajmove koji su sada proglašeni nenaplativima“, rekao nam je Sekso.
Drama u čuvenoj hrvatskoj tvrtki: Stotine radnika ostaje bez posla
Tone još jedna velika državna tvrtka: Najvažniji projekt potpuno im propao
Hrvatice za koje vjerojatno niste čuli: Prkose predrasudama i smatraju se vodećima u državi
