Nova ključna riječ u političkim krugovima Europe i Sjeverne Amerike su “sigurnosna jamstva” — niz mjera koje bi trebale osigurati da, ako rat u Ukrajini prestane, Rusija ne izvrši novu invaziju. Predsjednici i premijeri diljem kontinenta ubrzano pokušavaju izraditi plan. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da će ona biti stavljena na papir već idući tjedan.
No, postoje ozbiljni problemi — prvenstveno to što se pretpostavlja da će Rusija pristati na prekid vatre, što Kremlj kontinuirano odbija, odgovarajući novim napadima i eskalacijom nasilja, kako na bojišnici, tako i u ukrajinskim gradovima.
Diplomati, dužnosnici i analitičari koji su govorili za Kyiv Independent smatraju kako je malo vjerojatno da će Rusija ikada pristati na ozbiljna sigurnosna jamstva, a zapadni saveznici Ukrajine nemaju ni političku volju ni vojnu snagu potrebnu da ih provedu. “Opće je poznato da će se Rusija odlučno protiviti bilo kakvom sigurnosnom okviru koji uključuje raspoređivanje stranih, posebno NATO snaga u Ukrajini”, rekao je visoki europski dužnosnik, pod uvjetom anonimnosti. Oblik sigurnosnih jamstava još uvijek je predmet rasprave.
Europa ima novu ideju: Treba stvoriti tampon zonu
Jedna od prvih ideja bila je francusko-britanska multinacionalna mirovna snaga, u okviru tzv. “Koalicije voljnih”, iako su od tada predložene i druge opcije. Prema talijanskoj premijerki Giorgiji Meloni, glavno jamstvo koje se razmatra je robusni sigurnosni mehanizam inspiriran člankom 5. NATO-a, iako ostaje nejasno kako bi to u praksi izgledalo.
Financial Times je izvijestio kako je SAD spreman podržati europsku mirovnu misiju u poslijeratnoj Ukrajini pružanjem obavještajnih podataka, protuzračne obrane i nadzora bojišnice.
Politico je pak objavio kako se razmatra i europski prijedlog tampon-zone od 40 kilometara između ukrajinskih i ruskih snaga kao dio mogućeg prekida vatre ili poslijeratnog rješenja. Izvor iz Ureda ukrajinskog predsjednika izjavio je da su to samo neki od brojnih planova koji se trenutno razmatraju, a nijedan još nije blizu konačne odluke. “Što će se zapravo dogoditi? Nitko ne zna”, rekao je izvor.
Prvi problem
Svako sigurnosno jamstvo koje bi uistinu odvratilo buduću rusku agresiju gotovo bi sigurno zahtijevalo prisustvo zapadnih vojnika u Ukrajini. Ali tu je problem – Rusija. Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov ponovno je odbacio mogućnost slanja europskih mirovnih snaga u Ukrajinu, izjavivši kako Moskva ima “negativan stav” prema takvom raspoređivanju. To je u suprotnosti s ranijom tvrdnjom Donalda Trumpa u veljači, koji je izjavio da ruski predsjednik Putin “nema ništa protiv toga”. Neke europske prijestolnice ne vjeruju ni da bi Rusija pristala na blaže mjere.
“Vrlo je malo vjerojatno da će Rusija pristati na jamstva koja uključuju američku protuzračnu obranu i širu obavještajnu podršku”, izjavio je visoki europski dužnosnik. Takve bi mjere “strateški oslabile ruske odvraćajuće kapacitete i narušile operativnu autonomiju Rusije naspram Ukrajine.”
Stručnjaci i ukrajinski dužnosnici slažu se – Rusija ne smije imati pravo glasa. “Jasno je da Rusija neće pristati na sigurnosna jamstva, ali ne smije joj se dati pravo veta jer je ona agresor”, rekla je Kateryna Stepanenko iz Instituta za proučavanje rata (ISW). Sličan stav imaju i u Kijevu te europskim državama s poviješću ruskih prijetnji.
Drugi problem
“Rusija je agresor. Jamstva su usmjerena protiv agresora”, rekao je Oleksandr Merežko iz Zelenskijeve stranke. Estonski ministar vanjskih poslova Margus Tsahkna izjavio je: “Ne možemo dopustiti agresoru da odlučuje kako će se žrtva braniti. To bi legitimiziralo agresiju i učinilo jamstva besmislenima.”
Isključiti Rusiju iz pregovora je jedno — provesti jamstva bez njezine suglasnosti sasvim je drugo, i predstavlja rizik izravnog sukoba između Europe i Rusije. “Europa neće imati hrabrosti za to”, izjavio je Peter Rutland, profesor s američkog sveučilišta Wesleyan.
“Tko pobjeđuje ako eskalira sukob? Pa, Putin. Njemu nije stalo do ljudskih života i ima 20.000 nuklearnih bojevih glava.” Bivši vojni ataše Ujedinjenog Kraljevstva u Moskvi, John Foreman, kaže da je “malo vjerojatno da će bilo koja zapadna država obećati kaznene mjere protiv Rusije ako dođe do kršenja dogovora”. “Bilo kakav sukob koji dovodi do žrtava politički je rizik koji većina država ne može preuzeti”, dodaje visoki europski dužnosnik.
Rješenje ili nova prijetnja za Ukrajinu: Europa razmatra tampon zonu i slanje vojnika
Na pomolu velika korupcijska afera: Krakovi navodno sežu do bivšeg suradnika Zelenskog
Nitko se ovo ne usudi ovako javno reći: ‘Taj očekivani sastanak se neće dogoditi’
