Iako je broj stanovnika Hrvatske u godinu dana porastao za 0,2% (6547 osoba), demografski problemi i dalje pogađaju Slavoniju. Najugroženije su Požeško-slavonska, Virovitičko-podravska i Vukovarsko-srijemska županija, gdje broj stanovnika stalno opada. Primjerice, u Šarengradu je broj djece u školama pao s 199, koliko ih je bilo 2000., na 47, a u Lovasu je ove godine bilo 12 sprovoda i samo dva krštenja.
Mnogi mladi odlaze u Njemačku, Irsku i druge zemlje, dok u Slavoniji ostaje staro stanovništvo. Ovakve probleme, međutim, nemaju svi u Hrvatskoj. Prema posljednjoj procjeni, broj stanovnika u zemlji porastao je na 3,866.233, odnosno u godinu dana nas je 6547 više. Najviše su rasle Istarska, Zadarska i Zagrebačka županija, no Slavonija i dalje tone.
Plaće su ondje često upola niže od prosjeka, zbog čega, primjerice, Vukovarsko-srijemska županija ima odjel za demografiju i svake godine izdvaja sve više novca za mlade. Sve to, međutim, još nije okrenulo negativne trendove i stanovništvo u Slavoniji stari. Stanje se odražava i na ukupnu sliku. S prosječnom dobi od 44,5 godine po stanovniku među najstarijim smo nacijama u Europi.
Foto: Vlado Kos / CROPIX
‘Prioritet svih prioriteta’
Zabrinut je zbog toga demograf Nenad Pokos. “Prvo bih se osvrnuo na ovaj porast od nešto više od 6000 stanovnika. To je neznatan, gotovo nezanemariv porast kojeg ne bi ni bilo da nemamo toliki priljev stranih radnika jer se hrvatski državljani još uvijek masovno iseljavaju, a na ta mjesta koja oni ostavljaju za sobom, dolaze strani radnici, posljednjih godina sve više iz izvaneuropskih država”, rekao je Pokos za Dnevnik.hr.
Objasnio je i u Hrvatskoj raste broj stanovnika u gradu Zagrebu, Zagrebačkoj, Varaždinskoj i Međimurskoj županiji, kao i u svim priobalnim županijama osim Šibensko-kninske. “Glavni razlozi su što je ovdje veća ponuda radnih mjesta, veći životni standard, a u priobalnim županijama, osim naravno razvijenog turizma, razlozi su i što imamo mnogobrojne stanovnike iz zapadnoeuropskih zemalja koji ovdje nakon odlaska u mirovinu kupuju nekretnine i žive ovdje veći dio godine”, objasnio je.
Dodao je i kako misli da bi sve stanovnike Hrvatske demografski pad trebao zabrinjavati. “To je pitanje državnog i nacionalnog pitanja, glavno strateško pitanje. Neki bi mogli reći prioritet svih prioriteta. Hrvatska mora donijeti Zakon o demografiji. Kako neki kažu, to bi bio nadzakon kojim bi sva ministarstva u Hrvatskoj trebala regulirati te mjere iseljavanja i poticati populacijsku politiku što se tiče rađanja”, rekao je.
Dao je i nekoliko dobrih primjera koji su uvedeni ove godine. “Početkom ožujka potpuno je delimitirana roditeljska naknada. Većinom majke imaju svih 12 mjeseci rodiljnog i roditeljskog dostupa punu plaću, što prije nije bio slučaj. Moglo se imati maksimalno 990 eura. Također je udvostručen broj dana za očeve. Očinski dopust je od 10 dana povećan na 20 dana i također je povećana jednokratna novčana pomoć za tek rođenu djecu s 309 na 618 eura”, pojasnio je Pokos.
Za kraj je za Dnevnik.hr rekao da je u posljednjih 13 godina, odnosno od popisa 2011. do procjene za sredinu 2024. godine, broj stanovnika u pet istočnohrvatskih županija smanjen s 806.000 na 643.500, što je točno petina stanovnika u toj regiji.
Ostvaruje se strašno proročanstvo o krahu Hrvatske za 2050. godinu: ‘Ubrzano se radi na tome’
Širi se zabrinjavajuća karta s Hrvatskom: Tamnocrvena označava potpuni kolaps
Hrvatskoj prijeti katastrofa, a u Hercegovini druga slika: Pazite što se događa
